Rak dojke najčešći je u Hrvatica, a nakon raka pluća i debelog crijeva treći maligni uzrok smrti

Foto: nutricionistalosic instagram

Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u RH od kojeg obolijeva oko četvrtine žena novooboljelih od raka. Prema posljednjim podacima Registra za rak u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježeno je 2767 slučajeva raka dojke (stopa 132,1/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2019. godini 752 žene (stopa 35,9/100.000), piše dr. Andrea Šupe Parun iz HZJZ-a za Nacionalnu ligu protiv raka.

Rak dojke je treći maligni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća i kolorektalnog raka. Četvrtu godinu zaredom bilježimo pad mortaliteta od raka dojke.

Zajednički istraživački centar (engl. Joint Research Centre – JRC) Europske komisije objavio je procjene o opterećenju rakom u EU-27 zemljama za 2020. godinu. Navedene procjene temelje se na podacima o incidenciji raka iz populacijskih registara za rak okupljenih u Europskoj mreži registara za rak te podacima o uzrocima smrti preuzetim iz baze podataka o umrlim osobama Svjetske zdravstvene organizacije.

U usporedbi s drugim zemljama (uporabom dobno-standardizirane stope mortaliteta), Hrvatska je po ukupnoj smrtnosti od raka dojke ispod prosjeka EU-27 (15 zemalja ima višu stopu mortaliteta od raka dojke od Hrvatske).

Od 2006. godine u RH provodi se Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Ciljevi programa su smanjiti mortalitet od raka dojke za 15-25%, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke.

Osnovna metoda probira je mamografija – rentgenski pregled dojki kojom se mogu otkriti promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda. Svake dvije godine u okviru programa probira na mamografski pregled pozivaju se žene u dobi 50-69 godina. Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96%.

Do sada su završena pet ciklusa pozivanja žena, a šesti je u tijeku te se pozivaju na mamografiju žene godišta 1950.-1969.

Godišnje se na mamografski pregled pozove oko 300.000 žena, a odaziv je prosječno za RH 60%. Raspon odaziva prema županijama kreće se između 45 i 80%, a najveći odaziv imaju Međimurska, Bjelovarsko bilogorska, Brodsko posavska i Požeško slavonska županija, i to u rasponu 70-80%. Do sada je u okviru programa otkriveno više od 6000 novih karcinoma dojke.

Uvođenjem mamografskog probira vidi se povećanje udjela slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama. To je svakako jedan od razloga pada mortaliteta od raka dojke u RH uz sve bolju dijagnostiku i oblike liječenja raka dojke, piše dr. Šupe Parun.

Iz hrvatske Nacionalne lige protiv raka ističu da neki tumori dojke (od 5-10 %) nastaju zbog oštećenja gena,a neki pak zbog vanjskih čimbenika. Rak dojke najčešći je tumor u žena. U Hrvatskoj će svaka 10. žena oboljeti, a sve je veći broj žena mlađe dobi, čak i mlađih od 30 godina. Budući da ne postoji način da se bolest spriječi, jedini je cilj otkriti je u početnoj fazi, ističu.

Kada tumor otkrijemo na vrijeme (veličine do 1 cm), izlječiv je u 98% slučajeva dok je 5-godišnje preživljenje kod uznapredovalog stadija bolesti od 35-75%. Naravno da je za prognozu bolesti osim veličine bitna i vrsta karcinoma, stupanj njegove zloćudnosti (gradus), proširenost u pazušne limfne čvorove, hormonski status i HER-2 status. Svi navedeni parametri važni su i za vrstu liječenja nakon kirurškog zahvata.

Rizični faktori za nastanak raka dojke:

starija dob,

bolest u bližoj obitelji (majka, sestra, baka, teta),

odgađanje rađanja,

manji broj poroda,

rana prva menstruacija i kasna zadnja menstruacija,

hormonska nadomjesna terapija,

dugogodišnje korištenje oralnih kontraceptiva,

povećana tjelesna težina,

fizička neaktivnost

Žene koje su operirale karcinom jedne dojke također imaju veći rizik da se bolest pojavi i na drugoj dojci.

Smrtnost od raka dojke može se smanjiti jedino redovitim pregledima, ističu u Nacionalnoj ligi protiv raka.

Najčešće dijagnostičke metode su klinički pregled (palpacija), mamografija, ultrazvuk dojki, citopunkcija,core biopsija (punkcija ‘debljom’ iglom).

Pregledavati se treba između 6. i 10. dana menstrualnog ciklusa jer je tada dojka najmanje ‘čvornata’. Samopregled dojki korisno je učiniti tijekom tuširanja. Ova metoda nije dostatna, ističu stručnjaci ali je važna jer žene mogu primijeniti promjene i novonastale kvržice što im uvelike može pomoći u ranom dijagnosticiranju.

Pregled radite kružnim i dijagonalnim pokretima od bradavice uzduž dojke.

Program pregleda za rano otkrivanje raka dojke (autor: mr. sc. Ljerka Eljuga, dr. med)

1. Žene bez pojave raka dojke u bliže rodbine

U dobi od 20-35 godina:

· Klinički i ultrazvučni (UZV) pregled svake 1-2 godine

· Samopregled dojki jedanput mjesečno

U dobi od 35-40 godina:

· Klinički i UZV pregled jedanput godišnje

· Mamografija dojki, tzv. bazični mamogram

· Samopregled dojki jedanput mjesečno

U dobi iznad 40 godina:

· Klinički i UZV pregled jedanput godišnje

· Mamografija svake dvije godine

· Samopregled dojki jedanput mjesečno

2. Žene s pojavom raka dojke u bliže rodbine

· Klinički i UZV pregled jedanput godišnje

· Prva mamografija s 35 godina, potom svake godine

· Samopregled dojki jedanput mjesečno

3. Žene s liječenim rakom dojke

· Klinički i UZV pregled dvaput godišnje

· Mamografija jedanput godišnje

· Samopregled dojki jedanput mjesečno

Hrvatska liga protiv raka ima i online knjižicu o Raku dojke u kojoj možete saznati detaljnije o bolesti, prenose 24sata.

Facebook Komentari