Na temelju nedavnog istraživanja kojeg su proveli naši stručnjaci sa zagrebačkih zdravstvenih i toksikoloških ustanova u suradnji s Centru za kontrolu otrovanja, otkriveno je da postoji veća upotreba dezinficijensa za ruke kojim se posljednjih mjeseci pokušavamo, uz niz drugih mjera, zaštititi od prijenosa virusa.
Tu nužno dolazi do krive uporabe, čak i gutanja, no u pravilu se radi samo o blagim simptomima poput iritacije gastrointestinalnoga ili respiratornoga sustava, dok je teško otrovanje u obliku korozivne ozljede gastrointestinalnoga sustava zabilježeno samo u jednom slučaju. Najčešći sastojci dezinficijensa za površine i šake uključeni u slučajeve otrovanja, prema ovom istraživanju, bili su
hipoklorit/glutaraldehid i etanol/izopropilni alkohol.
Kakvi sve dezinficijensi postoje?
Dezinficijensi i antiseptici se općenito mogu svrstati u dvije skupine; oni koji se baziraju na alkoholu i bezalkoholni.
Prednosti alkoholnih dezinficijensa su da učinkovito i brzo uništavaju mikrobe s kojima dolaze u kontakt i pristupačne su cijene, no alkoholni dezinficijensi imaju nekih ograničenja. Neka od njih su da je njihov antimikrobni učinak vrlo kratak, da ne djeluju na neke vrste virusa i bakterijske spore koje pojedine bakterije stvaraju kad se nađu u nepovoljnim uvjetima i zapaljivi su. Osim toga,
često i opetovano nanošenje alkoholnih dezinficijensa na kožu može uzrokovati isušivanje kože zbog otapanja lipida koji su sastavni dio kožne barijere i čuvaju njezinu cjelovitost. Alkoholnim dezinficijensima se obično dodaje glicerol koji omekšava i vlaži kožu te smanjuje njezino isušivanje. Na deklaraciji dezinficijensa koji se baziraju na alkoholima naći ćete etanol, izopropanol ili n-propanol
u koncentracijama od 30 do 95 posto.
Bezalkoholni dezinficijensi obično sadrže spojeve klora, peroksida, fenola ili kvaterne amonijeve soli. Bezalkoholni dezinficijensi također djeluju na širok spektar mikroba, ali za razliku od alkoholnih, ovi dezinficijensi nisu zapaljivi. Na deklaraciji bezalkoholnih dezinficijensa naći ćete spojeve poput klorheksidina, fenola, triklosana, benzalkonij-klorida i sl.
Koji dezinficijensi su najučinkovitiji protiv koronavirusa?
Za dezinfekciju kod koronavirusa Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) od alkoholnih dezinficijensa preporučuje etanol i izopropanol, a od bezalkoholnih dezinficijensa natrijev hipoklorit, glutaraldehid, benzalkonijev klorid i natrijev klorit.
Koje su mogući neželjeni učinci kod primjene dezinficijensa?
Najčešća neželjena posljedica primjene alkoholnih dezinficijensa je iritacija kože, odnosno kontaktni dermatitis. Koža može biti suha, ispucala, može se javiti svrbež i crvenilo, pa čak i rane. Rizik od kožnih reakcija, prvenstveno alergija, postoji i kod bezalkoholnih dezinficijensa, ali ako se koriste u skladu s uputama proizvođača, on je manji. Kod čestog korištenja dezinficijensa potrebno je primjenjivati ono sredstvo za koje se očekuje najbolja učinkovitost i sigurnost te adekvatno njegovati kožu kremama i losionima da bi se očuvala njezina zaštitna uloga.
Zamjenjuje li primjena dezinficijensa pranje ruku?
Najvažnija mjera u sprječavanju zaraznih bolesti, pa tako i koronavirusne, je pravilna higijena koja podrazumijeva primjenu sapuna i vode. Kada pranje ruku nije moguće, primjena antiseptika će omogućiti zaštitu. Međutim, ako su ruke vidljivo prljave, za potpunu zaštitu potrebno ih je prvo pravilno oprati, pišu 24sata.
