S 36.135 živorođene djece i 51.794 umrle osobe, što daje minus od 15.659 stanovnika, u Hrvatskoj je i lani nastavljen trend prirodnog pada stanovništva koji se kontinuirano bilježi od 2010. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu.
Štoviše, lani se rodilo najmanje djece u posljednjih deset godina. Ti podaci upućuju na to da Hrvatska i dalje, unatoč svim proklamiranim mjerama, nastavlja ‘izumirati’, kaže poznati demograf, prof. dr. sc. Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Dodaje kako bi današnje žene, kad bismo htjeli preokrenuti trend i doći do toga da se rađa više živih nego umrlih, trebale rađati kao naše bake, dakle – ne ispod četvero djece.
– To je u današnje vrijeme nemoguće očekivati, dakle realno je očekivati nastavak negativnog trenda. Dakle, jedini način da se trendovi promijene su migracije, no i tu ne stojimo baš dobro. Naime, ljudi odlaze u gospodarski razvijenije zemlje u kojima će lakše ostvariti svoje ciljeve pa je pitanje tko će se useljavati u Hrvatsku. Osim toga, ne uspijevamo zaustaviti iseljavanje – kaže Čipin. Glavni uzroci negativnih trendova sigurno su jednaki za sve – činjenica da sve manje ljudi može računati na sigurno zaposlenje i prihode s kojima može razmišljati o zasnivanju obitelji te činjenica da nemamo dovoljno kvalitetnih mjera usmjerenih u poticanje mladih obitelji. No puno toga ovisi i o tome o kojem je području riječ, kaže sugovornik.
Tako u Izvješću DZS-a stoji kako je najmanji broj živorođene djece na stotinu umrlih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (42,4). Slijede Sisačko-moslavačka (50,1) i Karlovačka (50,9), dok Dubrovačko-neretvanska (92,8), Međimurska županija (92) i Grad Zagreb (90,9) bilježe relativno bolje rezultate.
Razlika između broja rođenih i umrlih u tim je županijama samo nešto manja, odnosno svejedno su u minusu. Da se malo i našalimo s crnom slikom o natalitetu Hrvatske. Ima gradova i općina koji se “trude”.
Prema podacima o deset gradova i općina s najvećim prirodnim prirastom (broj živorođenih u odnosu na broj umrlih) u protekloj godini – koje su za nas izdvojili stručnjaci DZS-a – veći broj rođenih nego umrlih imali su, primjerice, Solin, Metković, Kaštela, Čakovec i Zaprešić, dok su među takvim općinama Podstrana, Župa Dubrovačka i Viškovo te nekoliko općina u Međimurskoj županiji. Druga strana medalje su gradovi s najvećim minusom: Vukovar, Varaždin, Slavonski Brod, Pula, Sisak, Karlovac, Split i Osijek, te općine Kneževi Vinogradi, Brinje, Čepin, Drenovci, Đurđenovac, Suhopolje, Erdut, Sunja i Dvor.
Među onima koji u brojčanom iznosu bilježe najveći minus su gradovi koji posebno zabrinjavaju, kao što su Rijeka i – Grad Zagreb, kaže Čipin. Prof. Čepin kaže da pozitivan prirast i više rođenih nego umrlih uglavnom imaju mjesta s mlađom populacijom.
Prof. Čepin objašnjava negativan trend u Zagrebu, unatoč tome što se u glavnom gradu daje nagrada za svako dijete, subvencionira vrtić i daje status majkama odgojiteljicama. Kaže, te su mjere loše ciljane.
– Mjere najviše potiču obitelji na treće ili četvrto dijete, ali treba poticati – prvo – kaže prof. Čepin. Rijeka ima problem urbane sredine, gdje obrazovanije majke odgađaju majčinstvo zbog karijere. Kad se odluče roditi, tad imaju problema zatrudnjeti.
Ovo su podaci o negativnom prirodnom prirastu po županijama: Međimurska -99, Krapinsko-zagorska -690, Varaždinska -791, Koprivničko-križevačka -538, Virovitičko-podravska -512, Zagrebačka županija -735, Karlovačka -900, Primorsko-goranska -1689, Istarska -822, Ličko-senjska -499, Zadarska-395, Šibensko-kninska -652, Splitsko-dalmatinska -856, Dubrovačko-neretvanska -92, Osječko-baranjska -1622, Vukovarsko-srijemska -900, Brodsko-posavska -798, Požeško-slavonska – 442, Sisačko-moslavačka -1218, Bjelovarsko-bilogorska -606, Grad Zagreb -803.
Ukupno: -15.659
Napomena: Uz živorođene (36.296) i umrle (51.794) u statistiku još ulaze i mrtvorođeni kojih je lani u Hrvatskoj bilo 161. Ukupan negativni prirodni prirast u 2019. za cijelu Hrvatsku tako iznosi – 15.659.
– I mnoge odustaju, jer su se navikle na život bez djece – pojašnjava demograf. Kaže da pozornost treba posvetiti obrazovanijim ljudima, koji su zaposleni, da im se pomogne oko fleksibilnijeg zaposlenja. No ima i lijepih primjera. Tako Solin ima 53 više rođene djece od umrlih i tako već posljednjih sedam godina.
– Vjerojatno na to utječe blizina Splita, a kvadrati su jeftiniji u Solinu – kaže Dalibor Ninčević, gradonačelnik Solina. Grad daje i 26 milijuna kuna za sufinanciranje vrtića koji su premali pa su počeli s gradnjom još dva vrtića. Također, sto obitelji s četvero djece svaki mjesec od Grada dobije po 800 kuna. Daju i subvencije da majka do treće godine može ostati na porodiljnom.
I Zaprešić ima pozitivan prirast, a gradonačelnik Željko Turk kaže da su im vrtići i škole pretijesni pa ih godinama proširuju.
– I još smo među rijetkim gradovima koji bilježe povećanje broja prvašića – kaže Turk.
Dodaje da su sve njihove osnovne škole obnovljene i dograđene. Spremna je i dokumentacija za novi vrtić na sjeveru grada. Grad je također povećao subvencije za novorođenčad do 10.000 kuna za treće i svako iduće dijete. Zaprešić na predškolske i osnovnoškolske programe svake godine izdvoji oko 31 milijun kuna, prenose 24sata.
