HSS je u nedjelju osvojio dvostruko više mandata nego na parlamentarnim izborima 2011. i 2015. Ali, dva mjesta u Saboru, Krešo Beljak i Željko Lenart, predstavljaju neuspjeh za stranku jer su u prošli saziv ušli s pet zastupnika. Zbog jako lošeg rezultata Restart koalicije sada se i HSS, kao i SDP, nalazi na političkoj prekretnici.
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak konstantno je imao snažnu unutarnju opoziciju, a ona je nakon ovih izbora dobila dodatne argumente za tvrdnju da je suradnja sa SDP-om pogrešna politika za jednu tradicionalnu, narodnjačku stranku. HSS je s konzervativnim političkim profilom 2011. i 2015. jedva zadržao parlamentarni status, ali kada se s pet padne na dva mandata nisu nimalo nelogični zahtjevi za promjenu vodstva i smjera stranke.
Izborna skupština
Novi list doznaje da je Predsjedništvo HSS-a jučer donijelo odluku da će se 30. srpnja održati izborna skupština, na kojoj će više od tisuću delegata odrediti budućnost HSS-a. Beljak se zasad ne izjašnjava o tome hoće li se opet kandidirati za predsjednika HSS-a ili će se povući bez borbe.
U ponedjeljak je on poručio da je »HSS kao stranka uspio (nekako) preživjeti, a s osvojena dva saborska mandata imamo priliku pokušati ponovo graditi povjerenje birača koje smo očito poprilično izgubili«. »Najveći krivac za ovaj (ipak) neuspjeh sam naravno, kao predsjednik, ja osobno i od te odgovornosti ne mogu i neću bježati«, napisao je Beljak na Facebooku.
Nekoliko se ljudi spominje kao moguće kandidate za predsjednika HSS-a.
U prvom redu Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, pa regionalnog razvoja u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor.
On je već devet godina, od parlamentarnih izbora 2011., izvan politike, ali redovito podmiruje sve svoje članske obveze. I sam kaže da se nikad nije odrekao HSS-a. No, o eventualnoj kandidaturi za predsjednika, Pankretić govori još vrlo neodređeno.
– HSS je moja prva i zadnja politička ljubav i ja sam uvijek spreman pomoći stranci, stojim, što se toga tiče, na raspolaganju. Ne želim da HSS bude na niskim granama. Ali, poznato je da nisam aktivan u HSS-u, najprije bi oni koji ga vode morali raščistiti neke stvari, rekao je jučer Novom listu Pankretić.
HSS-ov veteran smatra da zna političku formulu za snažniju stranku.
– Potrebno bi bilo objediniti sve naše ljude, koji su danas razbacani posvuda. Svaki predsjednik HSS-a ako želi biti uspješan, pokazuje to stranačka povijest, mora na neki način pomiriti tri grupacije članova, centriste, one koji više naginju lijevo i one sklonije desnici. Ako se jedna od tih komponenti, kao što je sada bilo, »potaraca«, onda HSS nema snagu koju bi inače mogao imati. Nikad ranije HSS nije bio toliko lijeva stranka, zaključuje Pankretić.
Petir za promjene
Marijana Petir je saborski mandat osvojila na listi HDZ-a, trenutačno nije članica HSS-a i ne može stoga sudjelovati u izbornom procesu. No, ta nekadašnja bliska suradnica, pa zatim protivnica Kreše Beljaka nije nezainteresirana za zbivanja u stranci kojoj je dugo pripadala.
Poslije izbora za Sabor praktično je pozvala članstvo da se pobuni protiv Beljaka.
»Pravo je vrijeme za restart HSS-a, jer je ta stranka doživjela potpuni krah pod vodstvom K. Beljaka i njegovih podržavatelja. Istinske promjene bit će moguće ako Beljak podnese ostavku, te ako on i cijela njegova interesna grupacija zauvijek napuste stranku«, napisala je Marijana Petir na Twitteru.
Spekulira se da bi se netko od njezinih istomišljenika u HSS-u, poput Bore Bašljana, šefa stranke u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, mogao kandidirati za predsjednika i onda u slučaju pobjede Marijanu Petir vratiti u HSS. Na taj bi način HSS dobio i treći mandat u Saboru.
No, upitno je kako bi se Beljak i Lenart ponašali kad bi HSS preuzela prohadezeovska struja i odlučila da se stranka priključi parlamentarnoj većini. Njih dvojica dosad su bili izrazito kritični prema Plenkovićevoj vladi i nije ih lako zamisliti kao saveznike HDZ-a u Saboru.
To Beljak i Lenart svakako neće biti na konstituirajućoj sjednici Sabora, oni neće biti među zastupnicima koji bi se, kako se nadaju u HDZ-u, mogli pridružiti parlamentarnoj većini prilikom potvrđivanja nove vlade, piše Novi list.
