Skraćivanje radnog tjedna skupo i poslodavce treba strogo kontrolirati

Početkom idućeg tjedna Upravno vijeće Zavoda za zapošljavanje trebalo bi prihvatiti odluku o potporama za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem radnog vremena.

Potpora je ograničena na najviše 2000 kuna po radniku, a radno se vrijeme može, u dogovoru sa sindikatom ili Radničkim vijećem, skratiti najviše do 50 posto. Potpore će moći koristiti svi poslodavci s više od deset zaposlenih kojima je prihod pao najmanje 20 posto ili očekuju da će pasti zbog smanjenih narudžbi i poslova. Mjera je pripremljena u dogovoru s HUP-om i sindikatima, a očekuje se da će je tvrtke koristiti za 100.000 do 150.000 radnika, za što će se do kraja godine osigurati 2,2 milijarde kuna.

Sredstva su dio kreditnog paketa Europske unije iz takozvanog SURE programa za očuvanje radnih mjesta. – Čini mi se da Vlada ide s izdašnom mjerom. Nadam se da su dobro procijenili fiskalni kapacitet države jer ne bi bilo dobro da uđemo u obveze koje se ne mogu ispuniti i pokriti – prokomentirao je Danijel Nestić, stručnjak za tržište rada Ekonomskog instituta Zagreb, i dodao da bi možda bilo bolje da se išlo s kraćim rokom te da nova Vlada dobije mogućnost i da drukčije reagira.

– Na prvi pogled, mjera je skupa! Što će se dogoditi ako se prijavi više od predviđenih 150 tisuća korisnika – zapitao se Nestić. Sindikalac Krešimir Sever već bi u startu pravo na korištenje potpore primijenio na, prema prijedlogu, izuzete radnike na otkaznom roku i radnike koji rade od kuće, odnosno na izdvojenom radnom mjestu.

– Nije u redu da netko tko od kuće, primjerice, radi šest sati dnevno ne može koristiti mjeru, a onaj koji radi isto toliko u tvrtki može – kaže Sever. Sindikalac opet spominje važnost kontrole, da se ne bi dogodilo da poslodavac vodi radnika kao da radi pola ili dvije trećine radnog vremena, a on zapravo radi puno radno vrijeme.

– Vidjeli smo da je bilo slučajeva da su potpore dobivale tvrtke koje nisu isplaćivale plaće zaposlenima ili vlasnici koji sebi uopće nisu isplaćivali plaće, ali su iskoristili priliku da dobiju potpore – kaže Sever. Također upozorava na poziciju malih i mikro poduzetnika koji su zasad izuzeti iz mjera, ali u Ministarstvu rada najavljuju da će tijekom srpnja pripremiti novi, jednostavniji prijedlog i za njih.

– Dobro je što je sada isplata plaća u prethodnom razdoblju jedan od osnovnih kriterija za korištenje mjere – veli Sever. Ugostitelji traže da im se postojeće potpore od 4000 kuna namijenjene djelatnostima s padom prihoda većim od 50 posto produlje i nakon lipnja, piše Večernji list.

– Ugostitelji bilježe promet 10 do 30 posto onoga koji je bio ostvaren u istom razdoblju prošle godine. Kako se Hrvatska promovira kao turistička zemlja, a ugostitelji u ovom razdoblju većinu prihoda ostvaruju od turista, kojih je, prema podacima eVisitora, u prvih pet mjeseci ove godine manje 80 posto u usporedbi s prvih pet mjeseci prošle godine, jasno je zašto se bilježe ovakvi podaci – rekao je predsjednik Udruženja ugostitelja HGK Dražen Boban.

Facebook Komentari