Počevši od 1. lipnja pa do kraja ove godine, uvode se državne potpore za skraćivanje radnog vremena do najviše 2000 kuna po zaposlenome.
Uvjete za korištenje potpore ispregovarali su sindikati i poslodavci s Vladom za tvrtke s deset i više zaposlenih te se očekuje da će odluka brzo biti prihvaćena na sjednici Upravnog vijeća Zavoda za zapošljavanje. Neovisno o ovoj odluci, idućih dana pripremit će se nova odluka s jednostavnijom procedurom za sufinanciranje kraćeg rada za mikro i male poduzetnike s manje od deset zaposlenih. Mjera za male krenula bi od srpnja, dok bi se za tvrtke s više od 10 zaposlenih potpore mogle dobiti i za lipanj.
Socijalni partneri vjeruju da će potpore za kraći radni tjedan koristiti 100.000-150.000 radnika svaki mjesec, a sredstva za sufinanciranje dijela plaće kad su radnici kod kuće i ne rade osigurat će se iz povoljne kreditne linije EU namijenjene čuvanju radnih mjesta. Do kraja godine za tu su mjeru osigurane 2,2 milijarde kuna. Potpore će moći tražiti sve tvrtke, neovisno o tome iz koje djelatnosti dolaze, s padom prihoda većim od 20 posto, uz uvjet da se ukupan fond sati smanjuje minimalno 10 posto, ali ne više od polovice ukupnog radnog vremena.
Pojednostavljeno, to znači da novčanu pomoć mogu dobiti poduzeća koja bi radila 36 sati tjedno i kraće, ali ne kraće od 20 sati na tjedan. Za vrijeme kad ne rade, radnici mogu od države dobiti najviše 2000 kuna, odnosno 21 do 25 kuna po satu, ovisno o tome koliko radnih dana ima pojedini mjesec. Potpora se neće moći ostvariti za radnike koji rade na daljinu. Prema dogovorenim kriterijima, potpora će se moći dodijeliti poslodavcima koji zapošljavaju 10 do 50 radnika ako je zahtjev za potporu podnesen za najmanje 20% radnika, a ako tvrtka ima 51 i više zaposlenih ako je zahtjev za potporu podnesen za najmanje 10% radnika.
Poslodavci koji će tražiti potpore moraju opisati razlog pada ukupnog fonda sati i dokazati da su u mjesecu za koji se traži potpora imali pad prihoda /primitaka za najmanje 20% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije (grupa C po NKD) s padom prihoda manjim od 20 posto neće biti isključeni ako dokažu neki od negativnih utjecaja epidemije COVID-19 na poslovanje kao što je pad narudžbi putem raskida ili izmjene ugovora s kupcem/kupcima, pismenim očitovanjem kupaca o padu narudžbi za mjesec za koji se traži potpora; nemogućnost ugovaranja novih poslova za vrijeme epidemije COVID-19; nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata; nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva neophodnih za rad. Vlasnik tvrtke koja dobije potporu neće moći isplaćivati dividendu, dodjeljivati svoje poslovne udjele drugima, isplaćivati bonuse menadžerima iznad neoporezivog dijela ili kupovati nove dionice.
Skraćivanje radnog vremena trebaju podržati sindikati i ili radničko vijeće tamo gdje nema kolektivnog ugovora. Obveza poslodavca je radniku isplatiti ugovorenu ili propisanu plaću kao da je radio puno radno vrijeme, a naknadno će od Zavoda dobiti potporu po radniku proporcionalno skraćenju radnog vremena. Kratki rad aktualiziran je u koroni u mnogim europskim državama, a najzastupljeniji je u Austriji, gdje skraćeno radi oko milijun zaposlenih, te Njemačkoj, gdje tu pogodnost koristi gotovo svaki četvrti zaposleni.
No, za razliku od Hrvatske koja će ograničiti naknadu za kraći rad na najviše 2000 kuna za 50 posto radnog vremena, u tim je zemljama naknada od najmanje 60 posto radnikove plaće u Njemačkoj do 80 posto u Austriji, piše Večernji list.
