Nositi ili ne nositi maske, to je pitanje

Ad

Piše: Prof. Slaven Letica, fb

NOSITI ILI NE NOSITI MASKE, TO JE PITANJE

Najveći je paradoks pojave novog korona virusa (SARS-CoV-2) i nove bolesti koju uvjetuje (COVID-19) taj što je srušio mit o neslućenim uspjesima i utopijskim vizijama medicine. Taj mit nisu stvorili klinički liječnici, posebice ne kirurzi, nego znanstvenici prirodnih znanosti, biolozi, mikrobiolozi, genetičari i javnu umnici proricatelji svijetle biološke budućnosti.

Nije pandemija korona virusa i COVID-a 19 srušila samo mit kako je pitanje vremena kad će ljudi živjeti u prosjeku 100, 200 ili čak 1.000 godine, već je medicinu vratila u doba njene PRED-ZNANSTVENE PROŠLOSTI, kada se u liječenju i „liječenju“ bolesti koristila logika pokušaja i pogreške.

Praktična medicina, doduše, nikada nije bila čista znanost, nego na znanosti i kliničkom iskustvu temeljena vještina ili umijeće dijagnosticiranja i liječenja pacijenata od različitih bolesti, boljetica i poremećaja (fizičkih i psihičkih).

U situaciji kad medicina nema ni cjepiva, ni lijeka, ni terapijskog protokola za prevenciju i liječenje COVID-a 19, među liječničkim plemenom vodi se svojevrsni „rat“ oko toga što koristi i u kojoj mjeri u prevenciji zaraze, njenom širenja i zaustavljanju.

Najbolja ilustracija te – nazovimo je tako – SPEKULATIVNE JAVNOZDRAVSTVENE RASPRAVE je rasprava o maskama. Rasprava o tome koje maske, kako, kada, gdje i kako koriste ili ne koriste u zaštiti ljudi i medicinskog osoblja.
Ovdje ću navesti tek nekoliko primjera koji potvrđuju spekulativnost rasprave o maskama.

Prvo primjer. Američki Centar za nadzor i kontrolu bolesti (The Centers for Disease Control and Prevention – CDC) i Bijela kuća do nedavno su javno zagovarale stav da nošenje maski nije korisno i nužno, osim za medicinsko osoblje. Sada su osvojili smjernice u kojima se zagovara korištenje maski u gotovo svim situacijma.

Drugi primjer. Neke zemlje, nama su najbliže Češka i Slovačka, usvojile su odluke o obveznom nošenju maski, uz kažnjavanje onih koji ne poštuju te odluke.

Treći primjer: Jedan od najuglednijih znanstvenim časopisa u svijetu The Lancet objavio je prije tri dana članak u kojem se tvrdi da su dokazi o korisnosti maski dvojbeni, ali se ipak predlaže da se nose kvalitetne maske tipa N95.

Četvrti primjer. Glavni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus izjavio je u srijedu na konferenciji za medije kako „traje rasprava o korištenju maski u javnosti/zajednici“, ali je ponudio i zaključak: „SZO preporuča upotrebu maski ljudima koji su bolesni i onima koji o njima brinu“.

Ti primjeri dovode nas do neupitnog zaključka koji bih ovako sažeo: MASKE SIGURNO NE ŠKODE, A MOGU BITI KORISNE; ZATO IH – AKO IH IMATE – NOSITE!
Dakako, razlike među maskama su ogromne, što ilustriram slikam koje objavljujem.
Izraelski znanstvenici i proizvođači medicinske opreme uskoro će na tržište pustiti maske (the ViriMASK Protective Oculo-Respirator) koje navodno potpuno onemogućuju dolazak korona virusa do očiju, nosnica i usta.
Nadam se da bi i neki od naših proizvođača mogao proizvesti sličnu masku.

Sve u svemu, ako imate maske, svakako ih nosite, jer vam mogu koristiti, a nikako vam ne mogu škoditi. Ako ih nemate, strogo se držite barem 2.5 metra od prolaznika i to je važnije od maske.

Facebook Komentari