RTL u suradnji s agencijom Promocija plus ekskluzivno donosi odgovore na pitanja kako hrvatski građani ocjenjuju Vladine mjere za gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta, što još očekuju od Vlade i daju li joj potporu za rezove u javnom sektoru. Rezultate je u RTL-u Danas prezentirala Damira Gregoret.
Dva vala Vladinih mjera su različito prihvaćene u javnosti, a pokazuju to i rezultati istraživanja.
Više od 80 posto ispitanika podržava travanjski paket
Travanjski paket, koji je uzeo u obzir glasne kritike i poslodavaca i analitičara, pa i oporbe više od 80 posto ispitanika ocjenjuje izrazito ili uglavnom dobrima. Da su loše poručuje 13,4 posto ispitanika, a ne zna 6,6 posto. Paket ima više od 80 posto potpore među zaposlenicima i privatnog i u javnog sektora, a najmanje među slobodnim profesijama i samozaposlenima.
Po biračkom tijelu najpozitivnije ih ocjenjuju birači HDZ-a, više od 90 posto, a visoka je potpora vidljiva i među ostalim strankama, pa i oporbenima. Najslabija među biračima MOST-a i Domovinskog pokreta Miroslava Škore. Iako znamo da cijela oporba zahtjeva više od Vlade; SDP je poslao i svoj prijedlog mjera, očekuju se i amandmani, većina ih je najavila da će na glasovanju u utorak i od njih dobiti zeleno svjetlo.
Ruke oporbe Vlada je imala i na glasovanju o prvom paketu mjera u ožujku, ali uz oštre kritike. I kod ispitanika je vidljiva značajnija rezerva, odnosno niža potpora. 57,4 posto mjere iz ožujka ocjenjuje izrazito ili uglavnom dobrima, a da su uglavnom i izrazito loše stav je 34,5 posto ispitanika. Značajno niža potpora prvotnim mjerama vidljiva je kod baš svih stranaka; i vladajućima i oporbenima.
76,1 posto ispitanika podržava ukidanje parafiskalnih nameta
Veliko je prihvaćanje zabilježio prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca i djela ekonomskih analitičara da Vlada posebnim zakonom za vrijeme trajanja krize ukine ili značajnije smanji parafiskalne namete poput članarina, naknada, koncesija.
Neki, poput HGK-a, već su privremeno ukinuli tu obvezu, a da tako bude s ostalima nametima smatra više od tri četvrtine ispitanika – 76,1 posto. Za tu opciju nije 20,3 posto ispitanika. Među protivnicima je najviše onih koji su zaposleni u javnom sektoru, no i među njima je gotovo 70 posto onih koji to priželjkuju.
70 posto ispitanika za rezove u javnom sektoru
Za rezove u javnom sektoru, uz izuzetak onih koji su sada na prvoj crti obrane od koronavirusa, Vlada ima značajnu potporu javnosti.
Smanjivanje plaća u javnom sektoru, bez zadiranja u primanja zdravstvu, policiji, vatrogascima i vojsci, uglavnom ili potpuno podržava 70 posto ispitanika. Uglavnom i nikako tome se protivi nešto više od četvrtine ispitanika.
Pri tome je među biračima gotovo svih stranaka više onih koji podržavaju takve rezove, premijerovim rječnikom solidarnost realnog i javnog sektora, a jedino među biračima stranke Milana Bandića i Hrvatskih suverenista je više onih koji se ovoj opciji protive.
Podrška smanjenju plaća u dijelu javnog sektora očekivano je najveća u privatnom sektoru; gotovo 80 posto, slijede slobodne profesije i samozaposleni. Za tu je opciju više od 70 posto umirovljenika i 66,5 posto nezaposlenih.
Manja je potpora među kućanicama, a unutar samog javnog sektora više od 60 posto podržava vlastito smanjivanje plaća. Najmanja potpora rezovima plaća u javnom sektoru vidljiva je među učenicima i studentima.
Gotovo 60 posto protiv izmjena Zakona o radu
I za kraj – što ispitanici misle o promjeni djela odredbi Zakona o radu čime bi se omogućilo smanjenje materijalnih prava radnika u pogođenim tvrtkama dok traje kriza. Za tu je opciju potpuno ili uglavnom tek trećina ispitanika dok ju uglavnom ili nikako ne podržava gotovo 60 posto ispitanika. Upravo zaposleni u privatnom sektoru najveći su protivnici promjena Zakona o radu u ovim kriznim uvjetima.
Vidjeli smo što građani priželjkuju, a ono što ne zna nitko jest koliko će s jedne strane zdravstvena, s druge ekonomska kriza trajati. O tome ovisi koliko će Vladine mjere biti dovoljne, a i sada je jasno da neće biti posljednje.
Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 31. ožujka do 3. travnja CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske.
Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
