Europska komisija predstavila je drugi, novi set mjera za pomoć državama u borbi za preživljavanje gospodarstva u doba koronavirusa: 100 milijardi eura Komisija nudi kao zajmove državama koje će, s ciljem zadržavanja zaposlenih u privatnim tvrtkama, isplaćivati plaće radnicima, ali i seljacima i ribarima.
Jedini uvjet je da država ima takav sustav, kakav Hrvatska sada uvodi zbog korona-krize, a to je sustav po uzoru na njemački “kurzarbeit”, odnosno pravilo da država preuzme isplatu (dijela) plaća radnika koje poslodavac u vrijeme neočekivane krize šalje u mirovanje, ali ih zbog ove mjere države ipak ne otpušta. Sve države članice, ne samo one iz euro zone, moći će povući dio tih 100 milijardi eura iz EU.
Uz to, Komisija je odlučila i da sav dosad neiskorišteni novac iz kohezijskih fondova može biti ubrzano potrošen praktički na bilo što i bilo gdje: maksimalna fleksibilnost znači da nema ograničenja u smislu da je dio novca namijenjen samo nekoj regiji ili nekom unaprijed zacrtanom prioritetu. Osim toga, Komisija više ne traži od država ni da dio novca sufinanciraju iz vlastitih izvora. Trošite, trošite, sve što imate – to je poruka, zahvaljujući kojoj će i Hrvatska, dosad na začelju po potrošenom postotku alokacije iz EU fondova, vjerojatno uspjeti potrošiti 100 posto dodijeljenog joj novca, piše Večernji list.
– Ovo je europska solidarnost na djelu – rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Dodala je kako je EU dosad, što kroz institucije Unije, što kroz države članice, namijenila 2700 milijardi eura za borbu protiv korona-krize, što je najveći odgovor na neku europsku krizu u povijesti. I to nije sve: šefica Komisije želi da novi višegodišnji financijski okvir (VFO), sedmogodišnji proračun Unije kojeg lideri nisu uspjeli ispregovarati u nekoliko pokušaja prije pojave koronavirusa u Europi, bude sada modificiran i ispregovaran na način da to bude svojevrsni Marshallov plan za obnovu Europe od posljedica koronavirusa.
