Nakon procjena epidemiologa da bi se stanje vezano za epidemiju koronavirusa u Hrvatskoj moglo normalizirati početkom lipnja, sve je izvjesnije da će se takva situacija odraziti na brojne procese, pa tako i one vezane uz provedbu ovogodišnje državne mature.
Naime, sve se izglednijim čini scenarij prema kojem će se ovogodišnji rokovi mature ipak morati pomicati, prije svega datum eseja iz hrvatskog jezika koji je određen za 16. svibnja, piše Jutarnji list.
Više scenarija
Koji će biti novi datum za pisanje eseja, hoće li se rokovi ostalih ispita, utvrđeni za lipanj, pomicati prema srpnju ili čak na jesen, na rujan, hoće li se na koncu ovogodišnja državna matura morati otkazati – sve su to pitanja o kojima Ministarstvo znanosti i obrazovanja u ovom trenutku još ne želi objaviti nove, službene odluke. Međutim, kako su višekratno ponovili, radi se na više “modela” vezanih uz provedbu ovogodišnje mature, sve su opcije otvorene i ovise o daljnjem razvoju epidemiološke situacije, iz čega se može iščitati da se promjene postojećeg kalendara mature više ne čine nemogućima.
– Kao i dosad, Ministarstvo znanosti i obrazovanja slijedi upute Nacionalnog stožera civilne zaštite. Postupat ćemo u skladu s njihovim uputama, ali, kao što smo već izvijestili, pripremamo tri, četiri različita scenarija vezana za maturu o kojima će svi zainteresirani biti pravovremeno obaviješteni – ponovili su jučer iz ministarstva Blaženke Divjak.
U tom kontekstu zamolili smo rektore nekoliko hrvatskih sveučilišta za njihove procjene – što ove godine učiniti s procesom državne mature ako ovakvo stanje potraje, kako provesti upise na fakultete, kakva rješenja oni zazivaju? Treba reći da Rektorski zbor o tome zasad nije zauzeo jedinstveno stajalište te da se uskoro očekuje njegovo sazivanje kako bi se, uz ostalo, razmotrila i ova tema.
Razredbeni ispiti
– Jedna od opcija može biti postponiranje (pomicanje rokova), ali smatram da ove godine ne bismo ništa izgubili i da se vratimo korak unazad, to jest da za upise na fakultete vratimo prijemne ispite, a maturu provedemo lokalno, na razini svake škole, kao što je to nekad bilo, a ne centralno, na razini države – smatra prof. dr. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu.
Drugim riječima, maturu za gimnazijalce (kojima je ona uvjet za završetak srednjoškolskog obrazovanja) ove godine provele bi same škole, a onda, u srpnju ili najesen, predlaže on, fakulteti bi organizirali razredbene ispite kao oblik selekcijskog postupka za upise. S tim se slaže i rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. Vlado Guberac.
– Zbog uvjeta u kojima se nalazimo, problem državne mature treba riješiti na primjeren način. Dio rektora podržava opciju upisivanja učenika na fakultete bez centralne državne mature i uz provedbu prijemnih ispita, a i mi u Osijeku skloni smo toj opciji – kaže profesor Guberac.
– Najvažnije je pronaći rješenje koje će maturantima osigurati završnost srednjoškolskog obrazovanja kako bi se mogli upisati na fakultete. U svakom slučaju, bilo bi važno da se odluke donose u konzultaciji s Rektorskim zborom – poziva zagrebački rektor prof. dr. Damir Boras, koji kaže kako je upise na fakultete moguće provesti i najesen.
Kvaliteta
Za tu je opciju zadarska rektorica, prof. dr. Dijana Vican, odnosno, kako kaže, sklonija je rješenju prema kojem bi se centralna državna matura odgodila (a ne ukinula) i provela u jesenskim mjesecima.
– U ovom trenutku prioritet dajem zdravlju, a nećemo zakasniti ako maturu i upise pomaknemo na rujan, čak i na listopad – kaže profesorica Vican.
– Još čekamo stav Ministarstva znanosti i obrazovanja, čijim ćemo se odlukama prilagoditi. Smatram da ni u kojem slučaju ne bismo smjeli ići nauštrb kvalitete. Svi smo po tom pitanju zdvojni, međutim, u ovom trenutku smo više koncentrirani na online nastavu za postojeće studente i na tekuću proceduru – kaže prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci.
