Gošća Novog dana bila je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić Križanić.
“Drugi krug je, što se tiče DIP-a, po zahtjevnosti potpuno jednak prvom krugu. 63 promatrača su više nego u prvom krugu, opet se vrtimo oko brojke od 24.000 promatrača”, kazala je Vesna Fabijančić Križanić.
“Birači su punoljetni građani koji sami trebaju odlučiti na koji će način iskoristiti svoje biračko pravo”
Potpredsjednicu DIP-a pitali smo i o pokušajima utjecaja na birače, kao što su telefonski pozivi, sugestije putem SMS-a i slično.
“Naravno da je to nedopušteno. To je izvan općih načela, izvan etike demokratskih izbora i standarda koje demokratski izbori imaju. Ako i stavimo na stranu utjecaj na privatnost birača, u svakom slučaju želi se utjecati na volju birača, a birači su punoljetni građani koji trebaju sami odlučiti na koji će način iskoristiti svoje biračko pravo.”
O upozorenjima na izborne malverzacije koje se tiču građana starije životne dobi, kaže:
“Bila je prijava tog tipa. U vrijeme društvenih mreža teško je reći radi li se o ‘fake newsu’ ili je to doista tako bilo. Činjenica je da se u prijavama moglo vidjeti da su se određeni pozivi vodili s određenog relefonskog broja i to nas je najviše ponukalo da priopćenjem upozorimo sve zainteresirane za rezulatate izbora i birače da se klone jer je takav način ponašanja izvan standarda i etike demokratskih izbora.”
Smislenost izborne šutnje
“U vrstama izbora u kojima je predviđena kazna za kršenje izborne šutnje, to su izborni zakoni novijeg datuma donošenja, u vrijeme kada su društvene mreže već bile općeprihvaćen kanal komunikacije. Zakon o izboru predsjednika RH zakon je iz 1992. godine, kada je kontrola izborne šutnje bila daleko lakša – društvenih mreža nije bilo, nije bilo mobilnih uređaja, SMS-ova. Dakle, što se tiče samog instituta izborne šutnje, možemo raspravljati je li on suvisao i potreban, ali činjenica je da je to zakonska odredba i da je treba poštovati. I u prvom krugu razgovarali smo o tome da smo u prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona predložili da izborne šutnje nema – ali ona je tu i moramo je se držati. Smisao izborne šutnje išao je u pravcu da birači, uvjetno rečeno, sjednu sami sa sobom, u miru promisle, da ne budu bombardirani izbornim programima i kandidatima.”
‘Bijeli tjedan’ i izbori
“To su državljani RH koji imaju prebivalište u RH, a izrazili su želju da glasaju u inozemstvu. takvih zahtjeva u prvom krugu bilo je oko 11.500 tisuća, sada je oko 14.500 takvih zahtjeva. Dakle, oko 3.000 zahtjeva više. Jednim dijelom to su vjerojatno skijaši. Glasanje u inozemstvu odvija se u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ona su udaljena od skijaških centara, ne bih tu predviđala koja je struktura birača od tih dodatnih 3.000 prijavljenih za glasanje u inozemstvu u drugom krugu”, kazala je Fabijančić Križanić.
Smiju li stranke organizirati prijevoz do biračkih mjesta?
Zanimali su nas i slučajevi organiziranog prijevoza do biračkih mjesta, što se uglavnom odnosi na BiH – je li to, i u kojim okolnostima, sporno?
“Treba odvojiti priču organizira li stranka i, ako organizira, kakav je taj prijevoz. Sam prijevoz nije sporan, podsjetit ću da su na izborima za Europski parlament bili organizirani prijevozi birača prema diplomatsko-konzularnom predstavništvu u Beogradu. Dakle, to je uobičajena pojava, ovi izbori nisu izuzetak. Ali ne bi se smjelo događati da autobusi koji prevoze birače imaju bilo kakva stranačka obilježja, obilježja kandidata i da budu dostupna samo jednoj strukturi birača. Dakle, taj prijevoz treba biti kao i redovan prijevoz, bez obilježja stranaka i kandidata, morao bi biti dostupan svim biračima pod jednakim uvjetima. Podsjećam i da je danas i sutra izborna šutnja, autobusi sa stranačkim obilježjima kršili bi izbornu šutnju, a da ne kažem da segregiraju birače. Svi birači moraju imati mogućnost glasanja pod jednakim uvjetima.
Na potpitanje što ako stranka prijevoz organizira iz sredstava iz kampanje – bez stranačkih obilježja, potpredsjednica DIP-a kaže:
“Tada će ta stranka u redovnom izvješću prikazivati to kao materijalni trošak.”
Nevažeći listići
“Na izborima 2014., odnosno početkom 2015., u drugom krugu predsjedničkih izbora bio velik broj nevažećih listića, čak 60.000 – dvostruko više nego u prvom krugu. Na ovim predsjedničkim izborima u prvom krugu bilo je oko 20.000 nevažećih listića.
Nije to baš u duhu demokratskih standarda izbora. Treba svoje biračko prvo iskoristiti. Sama namjera da se glasački listić učini nevažećim nije baš u duhu razvijenih demokracija.”
Koliko je ljudi angažirano i koliko koštaju ovi izbori?
“Ukupno će izbori za predsjednika Republike koštati oko 85 milijuna kuna. Podjednako iznose troškovi prvog i drugog kruga. U drugom krugu bit će umanjeni jedino za cijenu glasačkog listića jer je manji, ali to je neznatna razlika u odnosu na ukupnu svotu.
Što se tiče ljudi, ako se uzme u obzir broj članova biračkih odbora i izborbnih povjerenstava, to je negdje oko 42.000 ljudi. Ako se uzme u obzir i broj registriranih promatrača, negdje oko 24.000 – poprilična vojska ljudi sudjeluje na ovim izborima.”
Prvi rezultati
“Prvi rezultati izbora počet će se objavljivati u 20 sati, kao i u prvom krugu, ali će se svježavati svakih pet minuta, a ne svakih 10 minuta kao u prvom krugu.”
