Ustavni sud u odgovoru MOST-ovim zastupnicima, koji su tražili izvanredno zasjedanje Sabora kako bi se raspravljalo o povjerenju ministru Milanu Kujundžiću, zaključio da nisu kvalificirani za traženje takve sjednice.
Broj: U-X-3245/2019
Zagreb, 4. rujna 2019.
HRVATSKI SABOR
zastupnici Robert Podolnjak, Božo Petrov,
Nikola Grmoja, Ines Strenja i Marko Sladoljev
Trg sv. Marka 6
10000 ZAGREB
Poštovani,
Ustavnom sudu Republike Hrvatske dostavili ste 22. srpnja 2019. podnesak za podnošenje Izvješća Hrvatskom saboru o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti u vezi zaključka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Klasa: 021-12/19-06/18, Urbroj: 6521-1-19-02 od 19. srpnja 2019. (u daljnjem tekstu: zaključak Odbora za Ustav).
U podnesku ste naveli da je predsjednik Hrvatskog sabora dopisom od 19. srpnja 2019. zatražio mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav vezano za tumačenje članka 125. Poslovnika Hrvatskog sabora (“Narodne novine” broj 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.; u daljnjem tekstu: Poslovnik), u svezi s člankom 220. Poslovnika, a vezano uz održavanje izvanredne sjednice u vrijeme ustavne stanke, kada jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora u skladu s člankom 113. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.; članak 113. Ustava u pročišćenom tekstu Ustava /”Narodne novine” broj 85/10./ označen je kao članak 116. Ustava) pokrene pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini.
Zaključkom Odbora za Ustav utvrđeno je da se, sukladno članku 220. Poslovnika nisu stekli uvjeti za sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskoga sabora.
Smatrate da zaključak Odbora za Ustav nije u skladu s člankom 113. stavkom 4. Ustava budući da je tom odredbom propisano da se rasprava i glasovanje o povjerenju mora provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Smatrate da kada bi se Ustav tumačio na način da se pitanje povjerenja Vladi ili pojedinom ministru može pokrenuti samo kada Sabor redovito zasjeda, to bi značilo da je u vrijeme ustavne stanke suspendirana Ustavom predviđena politička odgovornost Vlade i pojedinih ministara u situaciji kada jedna petina zastupnika pokrene pitanje povjerenja Vladi, predsjedniku Vlade, odnosno pojedinom ministru, te da se o tome ne bi raspravljalo i glasovalo u roku od 30 dana od dostave prijedloga Hrvatskom saboru, već bi se taj rok počeo računati od dana početka redovitog zasjedanja Sabora.
Stoga ističete da je zaključkom Odbora za Ustav suspendirana ustavna odgovornost Vlade Republike Hrvatske i pojedinih ministara pred Hrvatskim saborom, za vrijeme kada Sabor nije u redovitom zasjedanju.
Zatražili ste od Ustavnog suda da na temelju ovlasti iz članka 125. alineje 5. Ustava (članak 125. Ustava u pročišćenom tekstu Ustava /”Narodne novine” broj 85/10./ označen je kao članak 129. Ustava) odnosno članka 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) izvijesti predsjednika Hrvatskog sabora da zaključak Odbora za Ustav nije u skladu s člankom 113. stavkom 4. Ustava.
Vaš podnesak se može smatrati inicijativom Ustavnom sudu za postupanje na temelju članka 125. alineje 5. Ustava koji glasi:
“Članak 125.
Ustavni sud Republike Hrvatske:
(…)
– prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor,
(…)”
Člankom 104. Ustavnog zakona propisano je:
“XI. PRAĆENJE OSTVARIVANJA USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI
Članak 104.
(1) Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i zakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje sjednica Ustavnog suda.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se u pisanom obliku predsjedniku Hrvatskoga sabora, koji o njemu izvješćuje Hrvatski sabor.”
Članak 125. alineja 5. Ustava, odnosno glava XI. (članak 104.) Ustavnog zakona uređuje posebnu vrstu ustavnosudskog postupanja na temelju izvornog ovlaštenja Ustavnog suda da “prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti”. Navedeno znači da Ustavni sud uočava određene pojave koje ukazuju na narušavanje ustavnosti i zakonitosti te, kad ocijeni da postoji takva potreba, upućuje Hrvatskom saboru, kao ustavotvornom i zakonodavnom tijelu, izvješće o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti. Takvo postupanje Ustavni sud poduzima, u pravilu, tek kad uoči sustavnu pojavu s obilježjima ozbiljnog strukturalnog poremećaja odnosno disfunkcije u pravnom poretku.
Iz Vašeg podneska proizlazi da je jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru podnijela prijedlog za pokretanje postupka glasovanja o povjerenju Ministru zdravstva.
Predsjednik Hrvatskog sabora dopisom od 19. srpnja 2019. zatražio je mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav vezano za tumačenje članka 125. Poslovnika, u svezi s člankom 220. Poslovnika, a vezano uz održavanje izvanredne sjednice u vrijeme ustavne stanke u situaciji kada jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora pokrene pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini.
Odbor za Ustav zaključkom od 19. srpnja 2019. utvrdio je da se, sukladno članku 220. Poslovnika, nisu stekli uvjeti za sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskoga sabora. Međutim, donošenjem zaključka Odbora za Ustav i davanjem mišljenja da se u konkretnom slučaju nisu stekli uvjeti za sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskoga sabora parlamentarni postupak još uvijek nije okončan. Ustavni sud, u pravilu, ne intervenira i ne postupa dok se provodi parlamentarni postupak, ali unatoč tome, Ustavni sud je pažljivo razmotrio Vašu inicijativu.
Člankom 79. stavkom 2. Ustava propisano je da se unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje Poslovnikom u skladu s Ustavom.
Člankom 33. Poslovnika propisano je da predsjednik Sabora, između ostaloga, upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak i predlaže dnevni red sjednice Sabora.
Člankom 38. Poslovnika propisano je da predsjedništvo Sabora i predsjednici klubova zastupnika raspravljaju o dnevnom redu sljedeće sjednice Sabora, raspravljaju o pitanjima važnim za rad Sabora, potiču stavljanje određenih tema na dnevni red sjednice Sabora i raspravljaju o drugim pitanjima u skladu s odredbama Poslovnika.
Člankom 113. stavkom 1. Ustava propisano je da se na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu, ili Vladi u cjelini. Člankom 113. stavkom 3. Ustava propisano je da se ne može raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru, dok je stavkom 4. propisano da se rasprava i glasovanje o povjerenju mora provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Ta odredba Ustava razrađena je člankom 125. stavkom 1. Poslovnika kojim je propisano da se na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini, dok je stavkom 6. propisano da Sabor mora raspraviti i glasovati o tom prijedlogu najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Saboru.
Člankom 78. stavkom 1. Ustava propisano je da Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put, između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put, između 15. rujna i 15. prosinca. Ta odredba Ustava razrađena je člankom 217. stavkom 1. Poslovnika kojim je propisano da Sabor zasjeda redovito dva puta godišnje: prvi put između 15. siječnja i 15. srpnja, a drugi put između 15. rujna i 15. prosinca. Stavkom 2. određeno je da je predsjednik Sabora dužan, u vrijeme redovitog zasjedanja Sabora, sazvati sjednicu Sabora u roku od osam dana od dana kad mu je dostavljen pisani zahtjev većine ukupnog broja zastupnika Sabora.
Člankom 78. stavkom 2. Ustava propisano je da Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika, dok je stavkom 3. propisano da predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. Ta odredba Ustava razrađena je člankom 220. stavkom 1. Poslovnika kojim je propisano da izvan rokova utvrđenih u članku 217. stavku 1. Poslovnika, Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade te većine svih zastupnika u Saboru, dok je stavkom 2. propisano da predsjednik Sabora uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može sazvati Sabor na izvanredno zasjedanje. Stavkom 3. propisano je da se zahtjev iz stavka 1. tog članka podnosi predsjedniku Sabora u pisanom obliku i mora biti obrazložen. Stavkom 4. određeno je da kada ovlašteni predlagatelj iz stavka 1. tog članka podnese zahtjev sukladno stavku 3. tog članka, predsjednik Sabora dužan je sazvati izvanrednu sjednicu Sabora u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva.
Člankom 224. stavkom 3. Poslovnika određeno je da se prijedlozi zakona i drugi akti koji su podneseni u vrijeme kad Sabor ne zasjeda uvrštavaju u dnevni red prve iduće sjednice Sabora.
Dakle, iz navedenih odredaba Ustava i Poslovnika jasno proizlazi da izvanredno zasjedanje može zahtijevati predsjednik Republike, predsjednik Vlade, većina svih zastupnika u Saboru, a Predsjednik Sabora uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može sazvati Sabor na izvanredno zasjedanje (članak 220. Poslovnika). Slijedom navedenoga, jedna petina zastupnika nije ovlašteni predlagatelj iz članka 220. Poslovnika i ne može u vrijeme ustavne stanke zahtjevati sazivanje izvanredne sjednice Sabora.
Prijedlozi zakona i drugi akti koji su podneseni u vrijeme kad Sabor ne zasjeda uvrštavaju u dnevni red prve iduće sjednice Sabora (članak 224. stavak 3. Poslovnika).
Ustavni sud ocijenio je da ne postoje razlozi za postupanje Ustavnog suda na temelju članka 125. alineje 5. Ustava odnosno članka 104. Ustavnog zakona.
S poštovanjem
PREDSJEDNIK
dr. sc. Miroslav Šeparović, v. r.
