SOA je objavila vrlo detaljno izvješće, bavili su se Agrokorom, LNG-om, demografijom, napisali su tko i zašto špijunira Hrvatsku, te otkuda stižu prijetnje, bavili su se velikosrpskim ekstremizmom, islamistima, migrantima…

SOA je tijekom 2018. državnom vrhu (Predsjednici RH, predsjedniku Vlade RH, predsjedniku Hrvatskog sabora) uputila 511 raznih analitičkih uradaka sa sigurnosno-obavještajnim analizama i informacijama.

Veliki broj analitičkih proizvoda ujedno je pokazatelj intenzivnog rada na prikupljanju podataka, kao i složenih sigurnosnih prilika.
SOA, kao dio sustava nacionalne sigurnosti, surađuje i dostavlja podatke i procjene drugim nadležnim tijelima (MUP-u, MVEP-u, Državnom odvjetništvu, USKOK-u, MORH-u, Ministarstvu gospodarstva i dr.) te je u 2018. godini ukupno uputila oko 12.600 različitih sigurnosno-obavještajnih informacija drugim državnim tijelima.

U sklopu preventivnog rada i jačanja informacijske sigurnosti, u 2018. godini obavljeno je ukupno 5730 sigurnosnih provjera (temeljnih i za pristup klasificiranim podacima). Uz ove provjere, SOA provodi i sigurnosne provjere pravnih osoba.

Tijekom 2018. godine izrađena je 541 sigurnosna prosudba, vezana uz kretanje i boravak štićenih osoba te štićenih objekata. Provedeno je i oko 24.000 sigurnosnih provjera za osobe koje su imale mogućnost neposrednog pristupa štićenim osobama, objektima i prostorima.

Sigurnosna pitanja stranaca i državljanstava angažiraju sve značajnije kapacitete SOA-e, pri čemu se posebno ističe problematika tražitelja azila u Republici Hrvatskoj. Zbog općih migracijskih trendova, očekuje se porast ovih zadaća u budućnosti.

Teroristička prijetnja Europi

Terorizam je i dalje najvidljivija i najizraženija prijetnja međunarodnoj sigurnosti i sigurnosti građana europskog kontinenta. Teroristi i dalje pokazuju spremnost i sposobnost provedbe najbrutalnijih oblika napada na tzv. meke mete, odnosno nezaštićena mjesta gdje se okuplja veliki broj ljudi, poput šetnica, trgovačkih centara i sajmova, uz uporabu priručnih sredstava poput noževa ili osobnih i teretnih vozila za provedbu napada.

Pri tome, za planiranje napada, regrutaciju i obuku pripadnika, kao i za širenje vlastite ideologije terorističke skupine koriste suvremene komunikacijske tehnologije, posebice internet i društvene mreže. Ovaj način djelovanja terorističkih skupina nastavit će se i u budućnosti, uz stalno traženje novih načina zloporabe tehnologije za djelovanje i provedbu terorističkih napada.

ISIL i Al Qaida i dalje su dvije najznačajnije terorističke skupine koje predstavljaju globalnu prijetnju. ISIL, nakon poraza u Siriji i Iraku, traži način da opstane i da novim terorističkim napadima pokaže da je još uvijek sposoban za djelovanje.

Unatoč tome što je ISIL zadnjih godina bio uspješniji u regrutaciji pristaša i provedbi terorističkih napada, Al Qaida i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju europskoj i svjetskoj sigurnosti.

U 2018. godini zabilježeno je devet terorističkih napada (četiri u Francuskoj, dva u Velikoj Britaniji te po jedan u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj) od strane samostalnih napadača na nasumično odabrane mete lako dostupnim oružjem. U 2017. godini u Europi su izvedena ukupno 33 teroristička napada, a najviše poginulih bilo je u Velikoj Britaniji (35), Španjolskoj (16), Švedskoj (5) i Francuskoj (3).

Smanjenje broja terorističkih napada rezultat je učinkovitijeg sigurnosno-obavještajnih sustava europskih država, kao i sloma ISIL-a u Siriji i Iraku zbog čega su njegove sposobnosti planiranja i provedbe terorističkih napada značajno smanjene. U 2017. godini u EU je uhićeno 1219 osoba povezanih s terorizmom, u 18 država članica EU-a.

Opasnost od terorizma ostaje visoka u zapadnoj Europi, srednja je na području hrvatskog jugoistočnog susjedstva, dok je niska u Republici Hrvatskoj. Osim prijetnji „džihadista“ – povratnika iz ISIL-a, trenutno su u europskim državama najveća prijetnja domaće islamističke terorističke mreže i pojedinci.

Nakon poraza i gubitke teritorija ISIL-a, tisuće boraca i njihovih obitelji iz Europe koji su mu se priključili u Siriji i Iraku nastoje se
prebaciti na druga krizna žarišta ili se vratiti u matične države.

Oko 5.000 osoba iz Europe sudjelovalo je u sukobu u Siriji/Iraku na strani islamističkih terorističkih skupina. Iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva, u Siriju i Irak otišlo je ukupno oko 1000 osoba.

Od ukupnog broja stranih boraca, njih trećina se već vratila, a četvrtina je poginula. Njihov povratak predstavlja veliki sigurnosni rizik za europska društva, pri čemu će značajnu ulogu u njegovom smanjivanju imati programi deradikalizacije.

Ovo se osobito odnosi na djecu povratnika koja su na području pod kontrolom ISIL-a godinama bila izložena terorističkoj indoktrinaciji i vojnoj obuci, a u pojedinim su slučajevima sudjelovali i u ratnim zločinima. Poseban izazov predstavljaju slučajevi u kojima osobe osuđene na zatvorske kazne u matičnim državama zbog pripadnosti ISIL-u radikaliziraju ostale zatvorenike tijekom izdržavanja kazne.

Ilegalne migracije prema Europi

Iako smanjen, nastavlja se trend migracija s Bliskog istoka i Afrike prema EU na svim mediteranskim rutama. U 2018. godini ukupni intenzitet migracija prema EU smanjen je za oko 25% u odnosu na godinu prije, prvenstveno zbog smanjenja broja migranata na središnjoj mediteranskoj ruti koja vodi od Libije prema Italiji.

Smanjenje je rezultat postroženih talijanskih mjera i sporazuma s Libijom. Međutim, u isto vrijeme je intenzitet migracija udvostručen na zapadnoj mediteranskoj ruti prema Španjolskoj, a za trećinu su povećane migracije na tzv. balkanskoj ruti, gdje se najveći broj migranata nastoji ilegalno
prebaciti u zapadnu Europu upravo preko hrvatskog teritorija. Balkanska ruta je stoga postala vrlo atraktivna za organizirane kriminalne skupine krijumčara migranata.

Republika Hrvatska je stabilna

Sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj je stabilna i trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali njezine značajnije destabilizacije.

Terorističke prijetnje

Teroristička prijetnja na teritoriju Republike Hrvatske je niska. Ipak, s obzirom na prirodu suvremenih terorističkih prijetnji, pripadnost Republike Hrvatske euro-atlantskim asocijacijama i zapadnom demokratskom sustavu vrijednosti, razvijeni turistički sektor te vidljivost Republike Hrvatske u globalnim medijima, postoji potencijalni rizik terorističkih prijetnji i za Republiku Hrvatsku. Također, postoji stalni rizik od tzv. vukova samotnjaka koji bi mogli samostalno izvesti teroristički akt, potaknuti javno objavljenim pozivima terorističkih skupina na počinjenje napada.

Te osobe ne moraju biti izravno povezane s terorističkim organizacijama, a mogu se samo-radikalizirati preko interneta i društvenih mreža, što otežava njihovo otkrivanje. Isto tako, veliki broj samostalnih terorističkih napada izvele su osobe s psihičkim poremećajima.

Na području pod kontrolom ISIL-a boravilo je ukupno sedam osoba koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, dvojica muškaraca i pet žena. Ni jedna od njih nije radikalizirana u Republici Hrvatskoj, niti se pridružila ISIL-u iz Republike Hrvatske. Po dostupnim nepotvrđenim podacima, dvojica muškaraca su poginula u borbama na strani ISIL-a, dok se pojedine žene nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji.

Žene su se ISIL-u pridruživale u pravilu kao pratnja svojim supruzima „džihadistima“, a neke su tijekom boravka u Siriji i Iraku rodile djecu. Njihova točna lokacija i sudbina se još trebaju potvrditi zbog kaotične situacije nakon sloma ISIL-a.

Ekstremizam

Ni jedna vrsta ekstremizma, neovisno o njegovoj ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, u Republici Hrvatskoj nema širu potporu javnosti, značajan broj sljedbenika, niti veliki pokretački potencijal. Pripadnici ekstremističkih skupina imaju vrlo mali potencijal izazivanja nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera, a njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Slijedom toga, prijetnja od ekstremizma i narušavanja demokratskog ustavnog poretka te s ekstremizmom povezanog nasilja u Republici Hrvatskoj je trenutno niska.

Ekstremistički nastrojeni pojedinci i skupine nastojat će se povezati s ideološki bliskim skupinama/pokretima u inozemstvu. U Republici Hrvatskoj ne postoji ozbiljniji antiimigracijski ekstremizam, iako bi trend jačanja antiimigracijskih pokreta u Europi srednjoročno mogao voditi jačanju istovjetnih skupina i u Republici Hrvatskoj.

Iako je islamistički radikalizam u zapadnim državama EU i državama jugoistočnog hrvatskog susjedstva pridobio značajan broj pristalica, u Republici Hrvatskoj nije uspio okupiti veći broj sljedbenika. Radi se o nekoliko desetaka osoba salafitskog opredjeljenja koje ne zagovaraju nasilje. Jedan od glavnih razloga nepostojanja značajnog islamističkog radikalizma u Republici Hrvatskoj su dobar položaj, ugled i integriranost islamske zajednice u hrvatskom društvu.

Gospodarska sigurnost

SOA je u proteklom razdoblju osobitu pozornost dala potpori nadležnim državnim tijelima u području zaštite osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske, kao što je to bilo u slučaju Agrokor.

SOA je, temeljem svoje nadležnosti u zaštiti osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske i suzbijanja
gospodarskog kriminala, a Agrokor je zakonom definiran kao trgovačko društvo od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, izvješćivala o okolnostima i mogućim posljedicama slučaja Agrokor na nacionalnu sigurnost i gospodarske interese Republike Hrvatske.

Svojim radom SOA je bila potpora drugim nadležnim državnim tijelima u zaštiti gospodarskih interesa i pravnog poretka Republike Hrvatske. Sukladno zakonskim obvezama, SOA u ovako kompleksnim slučajevima izvješćuje državni vrh, a ministrima i drugim državnim dužnosnicima dostavlja one podatke koji se odnose na njihov djelokrug rada.

Uz to, SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora izradila izvješće o stanju u Agrokoru i eventualnom utjecaju na nacionalnu sigurnost. O izvješću je Odbor raspravljao na sjednici na kojoj je sudjelovao i ravnatelj SOA-e.

Energetska sigurnost

U energetskoj strategiji EU za jačanje sigurnosti opskrbe jugoistočne Europe plinom, svoju ulogu ima i Republika Hrvatska kroz projekt LNG terminala na Krku koji ima značajan strateški potencijal za jačanje europske energetske sigurnosti.

Europska komisija je objavila sveobuhvatnu strategiju za LNG prema kojoj bi sve države članice EU trebale imati pristup LNG-u u slučaju energetske krize. Strategija je potaknula i intenziviranje realizacije projekta LNG terminala na Krku, koji ima značajan regionalni potencijal jer predstavlja alternativnu dobavnu mogućnost plina za zemlje okruženja.

Ukapljeni prirodni plin (LNG) je u EU 2017. godine činio oko 14% uvoznog plina. S obzirom na procjene da će potrošnja prirodnog plina u EU u budućnosti rasti, LNG terminali postaju važan čimbenik jačanja sigurnosti i diverzifikacije opskrbe, kao i reguliranja tržišta prirodnim plinom. LNG je energent globalnog tržišta čime se izbjegava ovisnost opskrbe o jednom dobavljaču.

LNG terminali posebno su značajni za energetsku sigurnost u slučaju krize u opskrbi jer omogućuju dodatne opcije za njihovo prevladavanje. U EU postoje 24 velika LNG terminala. Svi su uvozni, dok Norveška i Rusija imaju i izvozne LNG terminale. Trenutno se u Europi razmatra ili planira izgradnja još 22 velika LNG uvozna terminala, od kojih bi 9 trebalo biti plutajućih, među njima i terminal na Krku.

Realizacija LNG terminala na Krku značila bi i ostvarenje Uspravnice Baltik-Jadran-Crno more kao integracije energetskih sustava regija Baltika, Jadrana i Crnog mora i uključivanja njihovih potencijala u jačanje energetske sigurnosti EU.

Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji bi se trebao spojiti na Južni plinski koridor (JPK) u Albaniji te preko Crne Gore i BiH vezati na
plinovodnu mrežu Republike Hrvatske, također ima potencijal diverzifikacije opskrbe plinom.

Korupcija, gospodarski i organizirani kriminal

Koruptivna poslovna praksa i netransparentna ulaganja nanose značajnu štetu gospodarstvu. Zloporabe institucionalnog aparata i korupcija mogu negativno utjecati i na slobodu tržišnog natjecanja, konkurentnost, privlačnost države za investiranje te cjelokupan gospodarski razvoj i međunarodni ugled države.

Posebno složeni oblici korupcije, zloporabe i malverzacije u trgovačkim društvima, izvlačenja i pranja novca imaju i svoju međunarodnu dimenziju.

Na području suzbijanja korupcije i gospodarskog kriminala, posebno osjetljiva područja su procesi javne nabave i njihova zloporaba. Također, prisutan je interes za ulaganje kapitala nepoznatog porijekla u Republiku Hrvatsku, pri čemu postoji rizik da se radi o „pranju“ nezakonito stečenog novca.

Kriminalne skupine iz okruženja nastoje koristiti područje Republike Hrvatske za provođenje svojih ilegalnih aktivnosti, poput krijumčarenja narkotika, ilegalnih migranata, oružja i visokoprofitne robe. Pri tome surađuju s pojedincima i skupinama iz Republike Hrvatske te ih angažiraju za izvršenje konkretnih kriminalnih aktivnosti. Ove grupacije teritorij Republike Hrvatske nastoje iskoristiti i za skrivanje od konkurentskih i
suprotstavljenih kriminalnih grupacija te izbjegavanje kaznenog progona u matičnim državama.

Pripadnici organiziranog kriminala nastoje koruptivno djelovati prema pojedincima u državnim institucijama kako bi zlorabili svoj položaj i ovlasti te pogodovali organiziranom kriminalu.

Posljednjih godina se u hrvatskom susjedstvu odvijaju brojni obračuni suprotstavljenih kriminalnih skupina te postoji stalni rizik da se dio tih obračuna prelije i na hrvatski teritorij.

Strano obavještajno djelovanje

Pojedine države prikupljaju podatke i obavještajno djeluju i u Republici Hrvatskoj. Obavještajno djelovanje prema Republici Hrvatskoj posebice je izraženo nakon ulaska Republike Hrvatske u NATO i EU, te radi hrvatskog položaja i uloge na dijelu jugoistoka Europe koje je još uvijek u procesu pristupanja europskim i euroatlantskim integracijama.

Stoga je Republika Hrvatska prvenstveno predmet obavještajnog interesa država koje NATO i EU percipiraju kao sigurnosni izazov ili prijetnju, te koje na prostoru jugoistočne Europe žele ostvariti utjecaj koji nije u skladu s euroatlantskom perspektivom tog područja.

Teme interesa stranog obavještajnog djelovanja u Republici Hrvatskoj su, između ostalog, procesi koji se odvijaju unutar NATO-a i EU-a, hrvatski stavovi koji se tiču NATO-a i EU-a te euroatlantskih integracija, hrvatska politika prema jugoistočnom susjedstvu, energetska sigurnost kao i hrvatska gospodarska pitanja.

Informacijsko djelovanje protiv Republike Hrvatske

U javni informacijski i medijski prostor povremeno se plasiraju fragmentirani podaci, lažne ili iskrivljene vijesti kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja i/ili mijenjati svijest i stavovi kod javnosti, a u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu.

Cilj ovih medijskih objava je utjecaj na stabilnost hrvatskih državnih institucija i regionalnog okruženja, lažno prikazivanje Republike Hrvatske kao nevjerodostojne članice NATO-a i EU te slabljenje euroatlantskog i europskog zajedništva.

Također, za pojedine teme u medijskim objavama plasiraju se teze kojima se želi narušiti međunarodni ugled Republike Hrvatske i proširiti narativ o nelegalnom i nelegitimnom djelovanju hrvatskih institucija, danas, kao i tijekom stvaranja i oslobađanja hrvatske države u Domovinskom ratu.

Kibernetička sigurnost

Republika Hrvatska je, osobito nakon ulaska u NATO i EU, postala meta naprednih i stalnih kibernetičkih napada. Radi se o vrlo specifičnim i dobro planiranim kampanjama koje prvenstveno imaju za cilj krađu povjerljivih podataka. Za očekivati je da će se ovakva vrsta prijetnje nastaviti, a vrlo je izvjesno kako će napadi biti sve sofisticiraniji. Više o naprednim kibernetičkim prijetnjama s kojima se Republika Hrvatska suočava nalazi se poglavlju koje govori o APT napadima.

Ratni zločini

U suradnji s drugim nadležnim tijelima, SOA i dalje aktivno prikuplja podatke i dokumentaciju u svrhu utvrđivanja krivaca, žrtava i okolnosti počinjenja ratnih zločina za vrijeme Domovinskog rata.

SOA je usmjerena i na utvrđivanje mjesta boravka osoba osumnjičenih za ratne zločine te na utvrđivanje lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih u Domovinskom ratu.

Pri tome bitnu ulogu ima suradnja SOA-e s građanima koji imaju saznanja o nestalim osobama i mogućim grobnicama. SOA takvim osobama jamči anonimnost i diskreciju.

Demografski trendovi

Obilježja stanovništva Republike Hrvatske pokazuju naglašeno negativnu demografsku strukturu i trendove demografskih procesa, starenje stanovništva i poremećaj dobne strukture. Nastavak ovih demografskih trendova će se u dugoročnom razdoblju neminovno odraziti na opći društveni i gospodarski
razvoj Republike Hrvatske.

Sigurnosni trendovi u okruženju Republike Hrvatske

Jugoistočno susjedstvo Republike Hrvatske još uvijek je nestabilno i nije u potpunosti konsolidirano u sigurnosnom i političkom smislu. Kompleksnost aktualne sigurnosne i političke situacije u jugoistočnom susjedstvu potvrđuje činjenica da pojedine države još uvijek funkcioniraju uz aktivni angažman međunarodne zajednice i nije izgledno da će se takvo stanje uskoro promijeniti.

Još uvijek je osjetan utjecaj nasljeđa iz raspada bivše Jugoslavije i ratova devedesetih godina prošlog stoljeća, kao i dugogodišnjih međuetničkih napetosti. Uz njih, značajan je utjecaj političkog klijentelizma, visokog stupnja korupcije i organiziranog kriminala, manjkavosti u vladavini prava, loše gospodarske situacije, pojačane aktivnosti izvanjskih aktera, posebice država koje se protive širenju euroatlantskih integracija na ovo područje te radikalnih islamističkih i nacionalističkih snaga, kao i poteškoća u euro-atlantskim integracijama.

Izazovi vezani uz stabilizaciju jugoistočnog susjedstva te integraciju u euroatlantske asocijacije Države koje NATO i EU smatraju političkim i sigurnosnim izazovom osobito su aktivne na području hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje je još uvijek izvan euroatlantskih asocijacija s
ciljem usporavanja ili onemogućavanja daljnjeg širenja NATO-a i EU. Pri tome se koriste i obavještajnim aktivnostima, uključujući i nastojanja izravnog utjecaja na političke procese u državama susjedstva i pokušaje političke destabilizacije.

Najočitiji primjer je spriječeni pokušaj državnog udara u Crnoj Gori u vrijeme parlamentarnih izbora u listopadu 2016., s ciljem destabilizacije
Crne Gore uoči ulaska u NATO. U Crnoj Gori je za pokušaj državnog udara na dugogodišnje zatvorske kazne osuđeno 14 ruskih, srpskih i crnogorskih državljana.

Makedonsko-grčki dogovor o promjeni imena uspješno je ratificiran i Republika Sjeverna Makedonija je u veljači 2019. potpisala protokol o pristupanju NATO-u, što označava nastavak euroatlantske perspektive hrvatskog jugoistočnog susjedstva te širenje euroatlantske zone stabilnosti i sigurnosti u ovom dijelu Europe.

U regionalnom kontekstu odvijaju se stabilizacijski procesi od kojih je posebno značajan proces pregovora između Beograda i Prištine o budućim državnim odnosima Srbije i Kosova, a koji se provode uz posredovanje Europske unije.

Stabilnost je još uvijek krhka te nije nemoguće poništavanje učinaka postignutog napretka na jugoistoku Europe. Prisutnost, uključenost i sveobuhvatni angažman međunarodne zajednice na političkom, gospodarskom i sigurnosnom planu ključan je za održanje stabilnosti.

U pojedinim državama susjedstva prisutna su nastojanja da se, posebice plasiranjem lažnih vijesti u medijskom prostoru i društvenim mrežama, Republika Hrvatska prikaže u negativnom svjetlu.

Ova nastojanja posebno su izražena u medijskim krugovima koji se protive euroatlantskim integracijama i prikazuju NATO i EU u negativnom svjetlu. U ovom je kontekstu SOA u listopadu 2017. godine za potrebe Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora izradila izvješće
o informacijskim operacijama u funkciji slabljenja međunarodnog položaja Republike Hrvatske.

Položaj hrvatskog naroda u državama jugoistočnog susjedstva

Sukladno Strategiji nacionalne sigurnosti, jedan od četiri temeljna nacionalna interesa Republike Hrvatske je i briga o ravnopravnom položaju, suverenitetu i opstanku hrvatskog naroda u BiH te položaju hrvatske nacionalne manjine u drugim državama.

Položaj Hrvata u BiH obilježavaju nastojanja za dostizanje, postupno umanjene, političke jednakopravnosti s ostala dva konstitutivna naroda, a u skladu s postojećim ustavnim uređenjem BiH i Daytonskim sporazumom.

U međunarodnom kontekstu, ističe se činjenica da se hrvatski narod i njegovi izabrani predstavnici u BiH u pojedinim političkim krugovima i medijima prikazuju kao protivnici europskih i euroatlantskih integracija i vrijednosti, čime se želi oslabiti vjerodostojnost hrvatskih zahtjeva u BiH za dostizanjem ustavne jednakopravnosti kod političkih krugova NATO-a i EU.

Nastavlja se trend ekonomskog iseljavanja Hrvata iz BiH, koje zajedno s posljedicama ratnih protjerivanja, prijeti opstanku tamošnjih Hrvata i multietničkom karakteru bosanskohercegovačke države.

Glede hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, proteklu godinu obilježio je početak razgovara s predstavnicima srbijanske vlasti u kontekstu pregovora o članstvu Srbije u EU kojima bi se trebali početi rješavati problemi i dostizati europski manjinski standardi za hrvatsku zajednicu u Srbiji.

Terorizam

Države jugoistočnog susjedstva i dalje su opterećene problemom islamističke radikalizacije u dijelovima društava i terorizma koji se poziva na islam.

U lipnju i srpnju 2017. pripadnici ISIL-a iz država jugoistočnog susjedstva iz Siriji ponovili su ranije prijetnje narodima i državama jugoistočne Europe, uključujući i Hrvate i Republiku Hrvatsku putem ISIL-ovog časopisa Rumiyah.

Od 2015. godine na području jugoistočne Europe nije bilo provedenih terorističkih napada, ali ih je nekoliko uspješno spriječeno u policijsko-sigurnosnim akcijama. Primjerice, u travnju 2018. u BiH su uhićena dvojica salafita zbog planiranja terorističkog napada. Zbog planiranja napada u Belgiji su u lipnju 2018. uhićeni radikalni islamisti iz Kosova.

Također, sud na Kosovu u svibnju 2018. osudio je na kazne zatvora devet osoba zbog planiranja terorističkog napada u Albaniji tijekom nogometne utakmice Albanija-Izrael u studenom 2016. godine.

S područja jugoistočne Europe na ratište u Siriji i Iraku otišlo je oko 1000 osoba, pristaša džihadističkog salafizma, od kojih se većina priključila ISIL-u, a značajan dio sudjelovao je i u oružanim borbama.

Oko trećine boraca vratilo se u matične države, dok ih je četvrtina poginula u borbama. Zbog kaotične situacije u Siriji i Iraku, kao i vojnih poraza ISIL-a i gubitka teritorija, podaci o njihovim lokacijama i sudbinama teško su dostupni.

Značajan broj povratnika iz ISIL-a predstavlja sigurnosni rizik, posebice za države u koje se vraćaju u velikom broju. Radi se o osobama koje su sudjelovale u borbama na strani terorističke organizacije, vojno su obučeni i dodatno radikalizirani na ratištu.

Države jugoistočnog susjedstva provode pravosudne postupke protiv povratnika iz terorističkih organizacija. Ipak, zbog kratkih zatvorskih kazni (obično od 1 do 3 godine) neki od osuđenika su već na slobodi, dok je mnogima izdržavanje kazne pri kraju.

Jedan od sigurnosnih izazova za Republiku Hrvatsku je i tranzit stranih državljana preko hrvatskog teritorija, a za koje postoje indicije da podupiru terorističke aktivnosti. Ovo je dodatno izraženo u kontekstu migracijskih kretanja preko teritorija Republike Hrvatske. SOA u smanjivanju rizika od ovog izazova poduzima odgovarajuće preventivne aktivnosti u cilju zaštite Republike Hrvatske, ali i ostalih europskih država.

Ekstremizam

Društva država jugoistočnog susjedstva i dalje su opterećena vjerskim i nacionalnim ekstremizmima. U susjedstvu su i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma i negiranja teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, poput ekstremističkih poruka na javnim i
sportskim priredbama, javnih okupljanja velikosrpskih ekstremista i uništavanja hrvatskih državnih simbola.

Skup Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja održan u mjestu Hrtkovci u svibnju 2019. godine. Vojislav Šešelj je na Haškom sudu osuđen zbog progona i deportacije Hrvata iz Hrtkovaca 1992. godine. Na skupu je izvješena karta „Velike Srbije“ koja obuhvaća i značajan dio hrvatskog teritorija i drugih susjednih država, navodi SOA uz fotografiju sa skupa.

Države jugoistočnog susjedstva opterećene su širenjem radikalnog tumačenja islama koja ne priznaju stajališta službenih islamskih zajednica, zakone ni demokratsku vlast države domaćina.

Postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama, a posebice povratak „džihadista“ iz Sirije u matične države u jugoistočnom susjedstvu, uz sigurnosni rizik kojeg predstavlja, mogao bi utjecati na dodatni stupanj radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama.

Tzv. balkanska ruta ilegalnih migracija

U 2018. godini ukupni broj ilegalnih migracija prema Europi je smanjen, ali se na tzv. balkanskoj ruti povećao za oko trećinu. Osim nedovoljnih kapaciteta država te razgranatih krijumčarskih mreža, povećanju broja migranata na balkanskoj ruti pogoduje i liberalizacija viznih režima pojedinih država jugoistočnog susjedstva s državama odakle dolazi veliki broj migranata.

Uz intenziviranje migracija došlo je i do diverzifikacije krijumčarskih ruta. Zbog pojačanih kontrola granica na uobičajenim rutama otvorile su se i alternativne rute koje idu južnije od onih uobičajenih. Tako u 2018. godini migranti sve više koriste rutu preko Albanije i Crne Gore prema BiH i dalje prema Republici Hrvatskoj.

Stoga se u 2018. godini znatno pojačao pritisak ilegalnih prelazaka granice iz zapadnog dijela BiH prema Republici Hrvatskoj, uz uključivanje organiziranih kriminalnih skupina u krijumčarenje ljudima.

Pravci ilegalnih migracija na tzv. balkanskoj ruti Republika Hrvatska je migrantima i dalje tranzitna zemlja preko koje pokušavaju doći do željenih destinacija unutar schengenskog područja.

Transnacionalni organizirani kriminal

Na prostoru jugoistočnog susjedstva učestali su obračuni pripadnika organiziranog kriminala. Posljednjih godina je u međusobnim obračunima poginulo više desetaka pripadnika organiziranog kriminala.

Unatoč naporima država jugoistočnog susjedstva, organizirani kriminal ostaje snažan, dobro organiziran uz brojne međunarodne veze.

Organizirane kriminalne skupine s područja jugoistočnog susjedstva tijekom posljednjih godina postupno zauzimaju sve važnije mjesto u krijumčarenju narkoticima (npr. kokaina iz Južne Amerike) u EU, a sve su aktivnije i u krijumčarenju oružja i ljudi.

Tzv. balkanska ruta već od ranije je glavna ruta za dovoz heroina u Europu, a vrlo je značajna i za krijumčarenje marihuane. Tijekom 2018. godine spriječeno je više pokušaja krijumčarenja oružja prema zapadnoj Europi preko teritorija Republike Hrvatske, a kriminalne skupine sve su aktivnije u krijumčarenju ljudima kao posljedice migrantskog pritiska na balkanskoj ruti, piše u izvješću SOA-e za 2018. godinu-

Cijelo izvješće je OVDJE.

Facebook Komentari