Širi li crni labud lažne vijesti: Glavni HDZ-ov analitičar nastavlja iznenađivati stručnu javnost, sad je slavnom Schopenhaueru “stavio u usta” ono što nikad nije napisao

Piše: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Robert Kopal, „glavni analitičar HDZ-a“ na svojem je računu na društvenoj mreži objavio sljedeće: „All truth passes through three stages: First, it is ridiculed. Second, it is violently opposed. Third, it is accepted as self-evident. Arthur Schopenhauer.“. (27/05/2019, Twitter, URL: https://twitter.com/RobertKopal/status/1133111327159914497).

Kao filozofu zainteresiranom za Wittgensteina i preko njega za Schopenhauera kao jednog od njegovih mladenačkih uzora stvar mi se na prvu loptu učinila dvojbenom, jer koliko god netko držao Schopenhauera neozbiljnim, teško da je tako nešto napisao.

Dao sam se u provjeru spisa koja je trajala 5 minuta. Prvi kandidat bio je spis „Eristička dijalektika“. Nije je bilo. Drugi kandidat bilo je djelo „Svijet kao volja i predodžba“. Niti tamo je nije bilo. U sljedećih 5 minuta dao sam se na provjeru nalaza koji kaže kako je taj citat lažno pripisan Schopenhaueru.

Odmah sam naletio na 3 izvora koji potvrđuju da te rečenice nema u njegovim spisima. Jeffrey Shallit u tekstu „Science, Pseudoscience, and The Three Stages of Truth“ (2005:5) jedan je od njih, a uz to dobio je i potvrdu od stručnjaka za Schopenhauera da te rečenice nema nigdje u njegovim objavljenim spisima. No taj se citat pojavljuje u knjizi R. I. Fitzhenryja „The Harper Book of Quotations“ (1981, 3. izd. 1993:451) bez navoda autora. Kada je citatu dodano Schopenhauerovo ime i tko je to učinio nije poznato.

Najbliži citat kod Schopenhauera kojeg citirano od strane Kopala nije niti skraćenje, a niti mu semantički odgovara je iz posljednjeg odjeljka spomenutog djela „Svijet kao volja i predodžba“ i glasi ovako: „Und so, nachdem ich mir den Scherz erlaubt, dem eine Stelle zu gönnen, in diesem durchweg zweideutigen Leben kaum irgend ein Blatt zu ernsthaft seyn kann, gebe ich mit innigem Ernst das Buch hin, in der Zuversicht, daß es früh oder spät diejenigen erreichen wird, an welche es allein gerichtet seyn kann, und übrigens gelassen darin ergeben, daß auch ihm in vollem Maaße das Schicksal werde, welches in jeder Erkenntniß, also um so mehr in der wichtigsten, allezeit der Wahrheit zu Theil ward, der nur ein kurzes Siegesfest beschieden ist, zwischen den beiden langen Zeiträumen, wo sie als paradox verdammt und als trivial geringgeschätzt wird. Auch pflegt das erstere Schicksal ihren Urheber mitzutreffen.— Aber das Leben ist kurz und die Wahrheit wirkt ferne und lebt lange: sagen wir die Wahrheit.“

„And now that I have allowed myself the jest to which in this two-sided life hardly any page can be too serious to grant a place, I part with the book with deep seriousness, in the sure hope that sooner or later it will reach those to whom alone it can be addressed; and for the rest, patiently resigned that the same fate should, in full measure, befall it, that in all ages has, to some extent, befallen all knowledge, and especially the weightiest knowledge of the truth, to which only a brief triumph is allotted between the two long periods in which it is condemned as paradoxical or disparaged as trivial. The former fate is also wont to befall its author. But life is short, and truth works far and lives long: let us speak the truth.“ (A. Schopenhauer, Svijet kao volja i predodžba, Predgovor 1. izd., 1818/19, engl. prev. R. B. Haldane i J. Kemp, 1883-86:xv)

Ukratko, za 10 minuta sam utvrdio kako navedenog citata nema nigdje u Schopenhauerovim djelima, a kako jedini kojeg ima i koji se čini najbliži citiranom od strane Kopala nema nikakve veze s citiranim, a veza je vjerojatno pripisana krivim razumijevanjem tog odjeljka (njem. Verstehen, engl. understanding). Sve to mogao je učiniti i Kopal, ali nije. Vjerovao je internetskim stranicama koje nude na tisuće popularnih citata i prenio je citat kojeg je pripisao Schopenhaueru.

Robert Kopal, „glavni analitičar HDZ-a“, autor je mnogih knjiga, udžbenika i članaka, paradoksalno i dvije knjige o analizi društvenih mreža.

Prema Google znalcu ukupan broj citata (2012.-2019.) mu je 123, a najcitiraniji rad mu ima 56 citata (tekst u priručniku). Dakako, ne treba ozbiljno uzimati postove na društvenim mrežama. Još manje postove koji nisu dio nečije struke.

No Kopal je objavio radove o društvenim mrežama, zbog čega je možda i pozvan za analitičara HDZ-a ako znamo kako loše na njima stoji ta zajednica.

Za analitičara istog onog HDZ-a koji se nizom nedavnih osuda lažnih / izmišljenih vijesti (od predsjednika do pojedinih ministara) busao u prsa uvođenjem totalitarnih metoda de facto u strahu od vlastite nesposobnosti da na tim istim društvenim mrežama parira novonastalim pokretima (Živi zid, M. Kolakušić) koji su se dokazali na izborima za Europski parlament.

O tome kakva je HDZ zajednica pa tim slijedom i njezini analitičari i njihova predviđanja nisam stručan suditi, ali o tome da se računi analitičara HDZ-a, napose nakon „crnog labuda“, prate na društvenim mrežama i da nakon čitanja tog posta barem 99% čitatelja vjeruje kako je to zaista rekao Arthur Schopenhauer imam što za reći.

Radi se o širenju izmišljene vijesti pa premda ona bila o filozofu koji je preminuo davne 1860. godine i kojem su navodno (neprovjereno) nakon smrti u ormaru pronašli oko 40 pari ženskih cipela.

Kopal pokušao filozofirati i objasniti crnog labuda, bilo bi mu lakše s dobrom starom: Sad znam da ništa ne znam

VIDEO Analiza: Gdje je crni labud, sukobi u HDZ-u nakon slabog rezultata, kandidatura Kolinde Grabar Kitarović i šanse Kolakušića na predsjedničkim izborima

Facebook Komentari