Analiza: Vjerojatnost raspodjele mandata iz prezentacije na HRT-u gotovo je ravna zgoditku na lotu

Pišu: Ivana Ašprljan i Ante Rašić

Povod pisanju ove analize prezentacija ankete pod nazivom HRejting naručenu od agencije Promocija plus od HRT-a, a objavljene u Dnevniku HRT1 20.5.2019. Kako sumnjamo da je agencija radila projekcije mandata i sugerirala HRT-u prezentaciju rezultata koje je HRT objavio, upozorit ćemo na nekoliko varijanti, opcija ili sistemskih varijabli. Neosporno je da se ovakvi rezultati mogu dogoditi, no njihova vjerojatnost je gotovo ravna zgoditku na lotu.

Postoji nekoliko problema kod ispitivanja jedne izborne jedinice i zato se u pravilu treba raditi usporedba sa zadnjim rezultatima, u ovom slučaju s izborima za EP 2014, ali ne u postocima podrške već u broju glasova. Broj glasova je onaj koji osigurava mandate, ali postotci određuju D’Hondt raspodjelu, jer je za osvajanje mandata potreban prelazak izbornog praga koji je 5%. Kako su ovo izbori gdje je očekivana mala izlaznost, a i sam EP dao je projekciju izlaznosti, uz plansko vođenje dviju najvećih stranaka kampanje bez kampanje moraju se uzeti neki parametri kako bi se približno mogli odrediti mogući mandati i to u nekoliko opcija.

Preduvjet određivanja najvažnije postavke analize ili razrade ankete je izlaznost i predviđeni postotak pobjednika izbora. Ti parametri određuju izborni prag, ali i ulazni prag.

Na EP izborima 2014.godine bilo je ukupno 3.767.343 birača s pravom glasa, izlaznost na izborima bila je 25,24% odnosno ukupno je glasovalo 950.980 birača, od toga u Hrvatskoj 944.501 te 6.479 u iseljeništvu.

Za EP izbore 26.5.2019. ima ukupno 3.831.389 birača, i to u RH 3.677.031 birač te aktivno registriranih 154.358 birača bez prebivališta u RH.
Izmjenom zakona koji je 2015. stupio na snagu došlo je do automatske registracije birača prijavljenih izvan RH (prema podacima MUP-a) pa svjedočimo višestrukom povećanju broja aktivnih birača u iseljeništvu te posljedično povećanju ukupnog broja birača i to za čak 64.046 birača više s pravom glasa danas nego 2014.

Ako radimo analizu po tim postavkama baziranu na broju izašlih birača s posljednjih EP izbora, znači radimo kalkulaciju s postotcima iz HRejtinga, dolazimo do izlaznosti od 24.82% te sljedećih rezultata:

HDZ 232.990 (24.5%)
SDP 155.961 (16.4%)
ŽZ 70.373 (7.4%)
Amsterdamska 65.618 (6.9%)
Most 63.716 (6.7%)

To znači da važećih glasova ima tek 588.658, a bačenih čak 362.322.
Od tih bačenih glasova po HRejtingu osvajaju:

Petir 45.647 (4.8%)
Kolakušić 44.696 (4.7%)
Suverenisti 41.843 (4.4%)
NHR 34.235 (3.6%)
Ostale liste: 195.910

Prema HRejtingu, a sukladno D’Hondtu, mandati se dijele:

Hdz 5
Sdp 3 (+1Brexit)
ŽZ 1
Amsterdamska 1
Most 1

U toj računici prema D’Hondtu, četvrti mandat SDP-u donosi samo 38.990 glasova, a treći mandat SDP-u donosi 51.987 glasova. Također, peti mandat HDZ-u donosi samo 46.598 glasova, a četvrti mandat HDZ-u 58.247 glasova.

Iz svega navedenog možemo zaključiti, sukladno projekciji HRejting, da ne osvajaju mandat Petir, Kolakušić i Suverenisti unatoč osvojenom većem broju glasova nego što je potrebito SDP-u za mandat. To je zbog praga od 5%, pa su manipulacije brojkama u ogromnom bazenu bačenih glasova toliko kirurški precizno iznijansirane i pogođene kao što je šansa za dobitak na lotu.

Kad bi preraspodjela glasova ispod praga bila drugačija, a u tom bazenu od 362.322 itekako se može zagrabiti kao što se može zagrabiti pokoji glas malo većom izlaznošću, dolazimo do projekcije kako Petir za osvajanje mandata nedostaje 12.853 glasa da otme četvrti mandat SDP-u, dolazimo i do projekcije kako Kolakušiću nedostaje 13.804 glasa da otme peti mandat HDZ-u i dolazimo do projekcije kako Suverenistima nedostaje 16.657 glasova da otmu drugi mandat SDP-u. Ne treba zanemariti pretpostavku baziranu na višestruko većem broju registriranih birača u dijaspori, njihova izlaznost u konačnom zbroju bitno utjecati na rezultat.

Dakle, neosporno je da se radi o manipulaciji te onaj tko radi manipulaciji i onaj za čiji se račun radi manipulacija trebaju biti svjesni posljedica koje ta manipulacija može izazvati, kako u gubljenju kredibiliteta ispitivača, tako i prezentera. Iako u znanstvenim krugovima postoje izračuni o pozitivnim i negativnim učincima na manipulacije anketama, daleko je više onih koji dokazuju negativni učinak na naručitelje.

Iz svega navedenog proizilazi da rečenica – Izbori su najbolja anketa – nije floskula već fakt. Isto tako u borbi protiv fake newsa imamo primjer kako to radi onaj tko to ne smije.

Anketa HRT-a: HDZ je pao, SDP malo narastao; Marijana Petir i Mislav Kolakušić još su bliže izbornom pragu nego u travnju

Facebook Komentari