1.8 milijardi kuna poslodavci nisu uplatili za doprinose radnicima u zdravstveni proračun, bar tako tvrdi ministar zdravstva. Tko su ti poslodavci, i nazire li se rješenje tog velikog problema? S druge strane poslodavci upozoravaju ministarstvo da zbog lažnih bolovanja trpi gospodarstvo i zbog toga od vlade traže da poslodavci više ne plaćaju prva 42 dana bolovanja, kao do sada, nego da se to razdoblje skrati na 15 dana.
O tome su u Dobro jutro, Hrvatska govorili Milka Kosanović iz HUP-a, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i Lucijan Vukelić, ravnatelj HZZO-a.
Kosanović kaže da doprinose ne uplaćuju tvrtke koje su u financijskim problemima. Dodala je da što se HUP-a tiče, podržavaju državu da svim mehanizmima pokuša naplatiti doprinose.
Vukelić kaže da je riječ o dugu od 4,5 mlrd kn duga, a 1,8 mlrd kn je dug u posljednjih godinu dana – tim bi tim novcem puno lakše mogli financirati liječenje. Smatra da je država, odnosno porezna uprava, ta koja radi stečajne i predstečajne nagodbe i načine otplate – HZZO se kao zdravstveni fond tu ne može miješati, raspolažu novcem koji dobiju od porezne uprave.
Problem ne traje od jučer, Vukelić kaže da oni ne mogu nešto forsirati ili raditi svojom dinamikom, bilo bi im lakše raditi i dali bi bolju uslugu kada bi naplatili raj dug.
Radnici su opet zadnja rupa na svirali, smatra Sever. Dodaje da je u ovoj skupini i određeni dio radnika koji rade, a ne primaju plaću.
Podaci pokazuju da 2950 poslodavaca nije uplatilo za oko 12.000 radnika, Sever kaže da je ta brojka puno veća i to je ogroman problem.
– Sve se na kraju lomi na radnicima i pritom se kaže da su davanja iz radnikove plaće prevelika, dodao je.
Govoreći o porezu na dohodak, Sever kaže da najbolje prolaze oni s najvećim primanjima jer njih i najviše rasterete, pa dobiju i najviše, što vidimo prema posljednje tri izmjene sustava poreza na dohodak. Pojašnjava da nam to govori da imamo nepravednu raspodjelu, porezni sustav ide na ruku onima s boljim primanjima.
Kosanović smatra da poslodavci i sindikati trebaju imati isti cilj, no treba poboljšati komunikaciju – svima je u interesu da radnik dobije što veću neto plaću.
Osvrnula se na dugovanja veledrogerija, što je dugotrajan problem, dugo traje njihov pokušaj da se održe, a cijelo vrijeme apeliraju na državu da se taj dug riješi jer je neodrživo da se po 1000 dana ne može naplatiti lijek.
Na pitanje hoće li pacijenti ostati bez lijekova, rekla je kako je to na državi jer su veledrogerije učinile sve. Očekuje sljedeći tjedan sastanak s premijerom na kojem bi trebali dobiti rješenje tog problema, nada se pozitivnom ishodu.
Vukelić kaže da je ovo kompleksan problem, naglasio je da je Vlada lani smanjila davanja na osnovnu plaću kako bi podigla minimalac, što je direktno utjecalo na prihode HZZO-a – podignut je minimalac na račun smanjenja doprinosa. Dodaje da je na dug utjecala i mjera zapošljavanja mlađih od 30 godina koji su oslobođeni davanja doprinosa za zdravstvo 5 godina, a sve to HZZO košta milijardu kuna.
Osvrnuo se na dug prema veledrogerijama, vjeruje da će se to brzo riješiti. Govoreći o lažnim bolovanjima, Vukelić kaže da je 15-ak dana realno koliko plaćaju poslodavci, sve ostalo plaća HZZO, odnosno svi mi koji to plaćamo iz naših doprinosa.
– Kontrole se moraju provoditi, moraju biti konkretnije, češće i svrsishodnije, dodao je.
