Gotovo 80 posto mladih visokoobrazovanih ljudi s diplomom zaposli se u struci u roku do šest mjeseci nakon diplomiranja, ali su njihove plaće u prosjeku vrlo niske – između 3.500 i 5.000 kuna.
Svaka peta osoba koja se zaposli po završetku fakulteta ima plaću nižu od 3.500 kuna, i to mahom djevojke te oni koji završe javni fakultet, dok samo 5,3 posto diplomiranih ima plaću u rasponu od 7.000 do 10.000 kuna. Tek 2,9 posto mladih s diplomom već u startu ima plaću višu od 10.000 kuna, i to mahom muškarci koji su završili privatni sveučilišni studij i to s vrlo dobrim ili odličnim uspjehom.
Pokazalo je to istraživanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) i varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike (FOI), provedeno na generaciji studenata koji su diplomu stekli u akademskoj godini 2015/2016. U istraživanju je sudjelovalo oko 5.500 studenata iz čitave Hrvatske.
Premda su im plaće, obzirom na stručnu spremu, iznimno niske, mladi visokoobrazovani ljudi koji očito svoju budućnost u velikoj većini ipak vide u Hrvatskoj, ne smatraju da je visina zarade ključan element kod zapošljavanja pa im se plaća nalazi na niskom mjestu na ljestvici prioriteta. Više ih zanima sigurnost radnog mjesta, autonomija u radu, mogućnost učenja i novi izazovi. Do posla u roku kraćem od dva mjeseca nakon diplome dođe 50 posto diplomiranih. Godinu dana nakon završetka studija, zaposleno je bilo 85,6 posto studenata, a njih 56 posto prvi je posao pronašlo u privatnom sektoru. Oko 35 posto ispitanih zaposleno je uz mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a ta je kategorija izdvojena iz analize plaća koje primaju novozaposlene visokoobrazovane osobe, piše Novi list.
Svega 1,2 posto pokrenulo je vlastiti posao. Ispitanici su svoje prvo zaposlenje ocijenili prosječnom ocjenom 3,72, no ipak je njih više od 60 posto ostalo na tom radnom mjestu. Svaki četvrti sklopio je ugovor o radu na neodređeno vrijeme, svaki treći ugovor na određeno, a oko dva posto mladih s fakultetom radi na crno. Najlakše do posla dolaze oni koji su imali bolji prosjek ocjena tijekom studija: odlikaša i vrlo dobrih zaposli se više od 80 posto, s prosjekom dobar manje od 70 posto, a s prosjekom dovoljan manje od 60 posto. Većina novozaposlenih visokoobrazovanih osoba odrađuje redovnu satnicu od 40 sati tjedno (njih 63 posto), dok svaka četvrta radi prekovremeno.
Nezaposleni pak kao glavni razlog svoje nezaposlenosti navode nedovoljnu ponudu poslova u struci. Njih oko 10 posto ne smatra se spremnim za tržište rada na temelju znanja koje su dobili na visokom učilištu, oko 10 posto uvjete koji im se nude smatra neprihvatljivim, a 7,5 posto i ne traži posao u Hrvatskoj, nego u inozemstvu.
Najčešća je strategija pronalaska prvog posla, koju prakticira svaki četvrti diplomirani student, prijava na Hrvatski zavod za zapošljavanje, dok se 18,6 posto ispitanika samoinicijativno javi poslodavcu. Oko 10 posto studenata vrbuje sam poslodavac. Visokih 16 posto zaposli se preko veze, dakle preko obitelji, prijatelja, poznanika… Svaki treći student s diplomom uopće se ne prijavi na HZZ, što govori i o pouzdanosti njihove statistike.
Ispitivalo se i koliko studenti imaju stručne prakse tijekom studija, te koliko im to znači prilikom pronalaženja posla i obavljanja radnih zadataka. Gotovo polovina studenata, njih 46,2 posto, uopće tijekom studija nije imalo obaveznu stručnu praksu.
Stanje na stručnim studijima nešto je bolje, jer je tu neki oblik prakse prošlo gotovo 80 posto studenata, dok na sveučilišnim studijima praksu nema 55 posto studenata. Pokazalo se da studenti stručnih studija, mimo uvriježenog mišljenja da nisu traženi na tržištu rada, brže dođu do posla, te ih se još za vrijeme studija zaposli 41 posto, no kasnije se izjednače s kolegama sa sveučilišnih studija.
Manje od 30 posto ispitanih smatra da ih je studij dobro pripremio za prvo zaposlenje, a mobilnost je uvjerljivo na dnu studentskih aktivnosti tijekom studija, što znači da hrvatski studenti gotovo uopće ne koriste mogućnost provođenja semestra na inozemnim sveučilištima.
