U HRT-ovom Dobrom jutru razgovarali su o stanju u Europi, u smislu jačanja populizma, euroskepticizma i radikalne desnice – posljednji primjer izbori u Švedskoj. Sve uoči zasjedanja Europskog parlamenta, čija će se slika sigurno drastično promijeniti nakon europskih izbora.
Dubravku Šuicu, zastupnicu u Europskom parlamentu (EPP) nisu iznenadili rezultati u Švedskoj jer su, kaže, migracije problem u cijeloj Europi i građani reagiraju prema tome. Nabrojila je još neke zemlje u kojima se isto dogodilo – Francuskoj, Nizozemskoj, Italiji… No, kaže, zanimljivo je jer je Švedska nama poznata kao da zemlja demokracije.
Nije željela prejudicirati što će predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker naglasiti sutra u svom govoru pred parlamentom. No vjeruje da će se osvrnuti na činjenice da se sve zemlje suočavaju s rastom populističkih pokreta te da se Europa u ove četiri godine otkako je na čelu Komisije, bitno promijenila. Brexit je nešto što nitko nikada nije mogao očekivati, a to je bio desni populistički referendum, istaknula je.
Šuica očekuje da bi u sljedećih šest do osam tjedana mogli završiti pregovori o izlasku Britanije iz EU. Naglasila je i kako je ispunjeno ono što je Juncker rekao na početku svog mandata, a to je da neće biti daljnjih proširena kroz pet godina. To se odnosilo na jugoistok Europe i to se zaista događa. Nažalost, BiH i Kosovo još kaskaju, izjavila je Šuica.
Ono najzanimljive što očekuje od sutrašnjeg dana u Europskom parlamentu je rasprava o Mađarskoj na kojoj bi trebao biti i premijer Viktor Orban. Zastupnici bi trebali glasovati o pokretanju članka 7. protiv Mađarske koji bi joj oduzeo pravo glasa i odlučivanja zbog kršenja europskih vrijednosti, u prvom redu vezano uz vladavinu prava. Šuica smatra da će u toj raspravi biti važno kako će se postaviti Orban, tj. hoće li biti spreman na kompromis.
Prof. dr. sc. Ivan Rimac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatra da je populistička politika dobila svoj zamah sa ekonomskom krizom, no s pritiskom imigranata je dobila svoju populističku dimenziju koja je otvorila mogućnost da se takve ideje i snažnije promoviraju kroz određene zastupnike u nacionalnim parlamentima i onda se pretaču na uopće europski prostor.
Taj val nezadovoljstva prema imigrantima koji uopće nije bio uzrok ekonomske krize, sada je postao vezan uz raspoloženje protiv Europske unije i većina tih desnih antimigracijskih pokreta svoj program protiv imigranata vezuje sa programom istupanja iz Europske unije, naglasio je Rimac.
Rekao je kako je Juncker pokušao svoj mandat usmjeriti na prave probleme -ekonomski rast, određenim je mjerama pokušao napraviti reviziju programa investiranja u slabije razvijena područja i vezati za ekonomsku održivost tih investiranja. Međutim, očito je da tako spori i vrlo kvalitetni pomaci ne mogu u javnosti dati efekte koje daju populistički pokreti koji instant rješenjima nude brzu promjenu, a koja ne gleda kakve su posljedice vuku iza takvog naglog reza reza u strukturi društva, izjavio je Rimac.
