Nakon što je 2016. pretekla Hrvatsku prema stvarnoj pojedinačnoj potrošnji u državi (AIC), odnosno kupovnoj moći građana, Rumunjska nas je lani ostavila iza sebe i prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku.
Hrvatski je BDP prema oba pokazatelja koja mjere ekonomsku aktivnost zemalja dogurao na 61% europskog prosjeka, s 59 za AIC, odnosno 60% per capita, ali bez obzira na taj sitni pomak naprijed i dalje smo druga najsiromašnija članica EU ispred Bugarske. Rumunjska je po stvarnoj pojedinačnoj potrošnji (68%) preskočila i Mađarsku (63%) te napada baltičke zemlje, a veliki skok u 2017. ponajprije je posljedica gotovo dvoznamenkaste stope rasta u prošloj godini, piše Večernji list.
Stvarna pojedinačna potrošnja (AIC) pokazuje vrijednost potrošnje građana, bez obzira na to jesu li promatrane robe i usluge platili oni sami ili im je to osigurala država, poput obrazovanja ili zdravstvene zaštite.
Kod nekih je država, primjerice Rumunjske, ali i Mađarske, kupovna moć i standard građana veći od prosječnog BDP-a, ali ima i obrnutih situacija, poput vodećeg Luksemburga ili skandinavskih zemalja, Češke, Slovenije, Irske gdje je kupovna moć građana zbog viših cijena ili usluga koje njihovi stanovnici moraju platiti iz svojeg džepa niža od prosječnog BDP-a po stanovniku.
Stvarna pojedinačna potrošnja (AIC) po stanovniku varirala je od 55% europskog prosjeka u Bugarskoj ili 61 posto u predzadnjoj Hrvatskoj do 130% u Luksemburgu, odnosno standard je u najsiromašnijoj članici 2,4 puta niži nego u najbogatijoj. Kupovna moć u deset je članica iznad prosjeka EU, Njemačka i Austrija petinu su iznad prosjeka, a slijede Velika Britanija, Finska, Belgija, Danska, Nizozemska, Francuska i Švedska, a svi su zabilježili razinu između 9 i 14% iznad prosjeka EU.
Kupovna je moć u daljnjih 12 članica četvrtinu ispod prosjeka, primjerice Italija, Irska i Cipar bile su 10% ili manje slabije od prosjeka EU, dok su Španjolska, Litva, Portugal i Češka od 10 do 20% ispod prosjeka. Kupovna moć i standard stanovnika Malte, Grčke, Slovenije, Poljske i Slovačke bila je od 20% do 25% ispod prosjeka. Kupovna moć stanovnika BiH 59% niža je od europskog prosjeka, Crna Gora bolja je od Bugarske i na 56% je prosjeka, dok Srbija kaska s 46%. Ako se bogatstvo države mjeri BDP-om po stanovniku, tada je razlika između najsiromašnije i najbogatije jedan prema pet. Paritet kupovne moći pokazuje realnije odnose, piše Večernji list.
