Iako to nije ni blizu toliko masovno kao prije nekoliko godina, ilegalnih prijelaza na hrvatsko-srpskoj granici koji nadzire Policijska uprava vukovarsko-srijemska još uvijek ima i u prva četiri mjeseca ove godine, statistički gledano, u prosjeku nešto manje od šest migranata dnevno pokušava ući u područje Europske unije, najviše između graničnih prijelaza Bajakovo i Tovarnik, ali i drugdje.
Povećan broj
Zadnjih mjeseci, uvidjevši da je zbog uspješnog nadzora istočne hrvatske granice sve teže ući u Hrvatsku, migranti izbjegavaju taj ulaz i idu preko Bosne i Hercegovine, gdje sada veliki migrantski val zadaje glavobolje tamošnjoj vlasti.
Prije godinu-dvije česta su bila nadlijetanja i policijskih helikoptera, čak i noću, na potezu od Vinkovaca i Tovarnika te kada bi zamijetili skupinu migranata pa bi dojavili policijskim snagama na zemlji gdje se nalaze i prema kamo se kreću. Bilo je slučajeva, primjerice u Račinovcima, u županjskoj Posavini, da ljudi javljaju kako su im u dvorište upali migranti i traže hranu ili toplu odjeću.
Prema policijskoj evidenciji, u prva četiri mjeseca na granici prema Srbiji evidentirano je 687 ilegalnih prelazaka, a u istom razdoblju prošle godine, bilo je 536 ilegalnih prelazaka. Među nezakonitim migrantima najviše je državljana Afganistana, Kosova, Pakistana i Turske. Najčešći način pokušaja nezakonitih prelazaka kopnene državne granice Republike Hrvatske je pješice, tako što migranti prate cestovne pravce ili željezničku prugu, koristeći se navigacijskim aplikacijama na mobilnim uređajima, uglavnom u manjim skupinama.
Često ih krijumčare vodiči uz novčanu naknadu od dvije do četiri tisuće eura “po glavi”. Tijekom 2017. prijavljeno je ukupno 365 kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, a u prva četiri mjeseca ove godine 124 kaznena djela.
Odredište su im zemlje zapadne Europe i to najviše Njemačka. Također je u posljednje vrijeme zabilježen povećan broj slučajeva gdje se migranti, kidajući carinsko uže, ili carinsku plombu, sakrivaju u teretnim dijelovima kamiona. Tako je krajem ožujka na Bajakovu RTG pregledom kamiona rumunjskih oznaka otkriveno 16 migranata iz Pakistana, Indije, Afganistana i Iraka koje je rumunjski državljanin uz novčanu naknadu pokušao prebaciti u neku od zemalja EU-a.
– Svim državljanima trećih zemalja koji nezakonito uđu i borave u Republici Hrvatskoj, a koji ne zatraže međunarodnu zaštitu, policija je dužna donijeti rješenje o povratku i poduzeti mjere za njihov odlazak iz Europskog gospodarskog prostora. Prilikom postupanja prema takvim strancima policija je dužna poštivati njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućiti pristup sustavu međunarodne zaštite, ako im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, EU acquisu i nacionalnom zakonodavstvu – pojašnjavaju u Službi za odnose s javnošću Ureda ministra unutarnjih poslova, a na pitanje o kritikama na ponašanje policije u nekim slučajevima vezano uz migrante, odgovaraju kako granična policija obavlja nadzor državne granice sukladno dobroj “schengenskoj praksi”, Zakoniku o schengenskim granicama te pozitivnim pravnim propisima nacionalnog zakonodavstva.
MUP: Bez prisile
Dodaju kako su granični policajci posebno obučeni i opremljeni brošurama, plakatima, informativnim lecima i drugim promidžbenim materijalima za postupanje prema potencijalnim tražiteljima međunarodne zaštite te imaju obvezu omogućiti migrantima izjašnjavanje o traženju međunarodne zaštite i službeno zaprimiti njihovu namjeru za podnošenjem zahtjeva.
U MUP-u podsjećaju kako su predstavnici hrvatske policije više puta javno pozivali sve koji imaju saznanja o eventualnim nezakonitim postupanjima policijskih službenika prema migrantima da takve informacije dostave kako bi se one provjerile i utvrdila istina.
– Ne podržavamo nikakav oblik nasilja niti nesnošljivosti od strane policijskih službenika, posebice prema osobama koje se nalaze u ranjivom položaju te traže međunarodnu zaštitu u našoj zemlji. U svim dosadašnjim slučajevima provjeravanja zaprimljenih informacija o fizičkom nasilju policajaca nad migrantima ili oduzimanja njihove imovine, nismo zabilježili uporabu sredstava prisile prema migrantima, a prilikom postupanja prema njima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite, ako im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, EU acquisu i nacionalnom zakonodavstvu. Prioritetna politika MUP-a i Ravnateljstva policije ostaju zakonite i održive migracije. Hrvatska policija, od nula do 24 sata provodi i poduzima sve mjere i radnje radi zaštite državne granice, kao i radi provođenja granične kontrole na graničnim prijelazima sukladno pozitivnim pravnim propisima. Pritom se koriste suvremena tehnička sredstva kako na zaštiti „zelene“ granice tako i na graničnim prijelazima, uzimajući u obzir pojačane ugroze od nezakonitih migracija na istočnoj granici RH – navode u Službi za odnose s javnošću, piše Glas Slavonije.
VISOKOSOFISTICIRANA OPREMA
Kako bi policija što kvalitetnije nadzirala vanjske granice, nužna je uspješna sinergija ljudskih potencijala i učinkovito korištenje tehničke opreme, ističu u MUP-u te napominju kako granična policija koristi i visokosofisticiranu opremu za nadzor “zelene” i “plave” granice, poput termovizijske kamere, noćne kamere i druge uređaje, a za obavljanje granične kontrole također koriste najsuvremeniju tehničku opremu, primjerice čitače putnih dokumenata, uređaje za otkrivanje krivotvorenih dokumenata, čitače registracijskoh oznaka vozila, opremu za pregled skrivenih prostora u vozilima, otkrivanje skrivenih osoba u vozilima i drugo te se koriste vozila i plovila kako bi se povećala mobilnost policijskih službenika. U MUP-u podsjećaju kako hrvatska granična policija ima zadaću zaštite najduže vanjske granice EU-a, a istovremeno se priprema za ulazak Hrvatske u zemlje članice schengenskog prostora i u skladu s tim zahtjevima nabavlja se i potrebna oprema, tehnika i vozila.
