Ljubić: Slanje migranata u Hercegovinu pokušaj je destabilizacije Mostara

Sarajevo se upisalo kao jedina europska prijestolnica koja je ugostila predizborni skup predsjednika Republike Turske. Nizozemska, Austrija i Njemačka skupove su zabranile pa je velika turska dijaspora zajedno s Bošnjacima došla čuti predsjednika Erdogana. Radni posjet kapitalizirao je i bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Izbori u BiH održavaju se u listopadu. Na jučerašnjem skupu i Izetbegović i Erdogan evocirali su uspomene na otomansko carstvo, susret je dobio obiteljsku dimenziju posjetom grobu Alije Izetbegovića, a religija je našla mjesta u oba govora.

Intenzivirao se broj ljudi koji u BiH ulaze preko Albanije, Crne Gore i Srbije. Iz BiH preko uskog dijela hrvatskog teritorija oko Karlovca žele dalje prema Sloveniji i Italiji. Kao i na istočnoj granici i na ovoj ih hrvatska policija tjera natrag u BiH. Ondje su im do sada više pomagali građani nego država. Kada su izbjeglice napunile parkove po Sarajevu država je njih 200-tinjak odlučila smjestiti u Salakovac kraj Mostara. Umjesto krova nad glavom dočekala ih je policija hercegovačko neretvanske županije. Tamošnja vlada tvrdila je da ih nitko nije obavijestio o dolasku izbjeglica i da je riječ o pokušaju destabilizacije. Oko 200 ljudi naposljetku je smješteno u Salakovac. Izbjeglička kriza većih razmjera mogla bi dodatno zakomplicirati stanje u državi u kojoj je tijeku predizborna kampanja i u kojoj se ne može postići dogovor oko ničega.

Što je pokazao predizborni skup turskog predsjednika Erdogana u Sarajevu? Pokušava li se premještanjem izbjeglica mijenjati etnička struktura dijelova susjedne države naseljenih Hrvatima? Prijeti li Hrvatskoj novi migrantski val preko Bosne i Hercegovine? Na ta i brojna druga pitanja u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala, odgovore su pokušali dati gosti: demograf Stjepan Šterc, glavni tajnik SDA Hrvatske Armin Hodžić, pomoćnik glavnog ravnatelja policije Zoran Ničeno, Senada Šelo Šabić sa Instituta za razvoj i međunarodne odnose te Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH.

Demograf Stjepan Šterc je rekao da ovo što se događa nije dobro te bi moglo biti najava ozbiljnijih problema koji bi se mogli dogoditi u BiH, osobito zbog složenosti društva, neuređenosti, gospodarskog razvitka… Ovi govori koje smo na tom skupu čuli su bili govori u prvom licu i određena razina indoktrinacije je bila prisutna. S druge strane se govori o suradnji u regiji. Jedno je suradnja, diplomatske fraze, a drugo je postupanje. A mi ovdje vidimo usmjeravanje migranata prema određenim područjima koja su etnički homogena i to nije slučajno. To nije dobra odluka. Za sada brojke nisu velike ali tome treba posvetiti ozbiljnu pažnju. To bi u budućnosti mogao biti najveći problem ovih prostora, rekao je Šterc.

Glavni tajnik SDA Hrvatske Armin Hodžić odbacio je optužbe o namjernom usmjeravanju migranata u određena područja u BiH. Meni je to neshvatljivo jer se radi o ljudima koji bježe s ratom zahvaćenih područja kako bi sačuvali život i tako nešto tvrditi samo da bi se postigli neki politički bodovi po meni je neosnovano, istaknuo je.

Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, je rekao kako smatra da 300 migranata neće mijenjati demografsku sliku bilo kojeg područja. Međutim, sigurno je da slanje ovih migranata u Hercegovinu ima jedan drugi cilj, a to je destabilizacija Mostara, koji je i inače 10 godina bez izbora, te destabilizacija Hercegovine. Ovaj problem treba gledati i u jednom širem kontekstu – Turska skrbi o 3 milijuna izbjeglica ali ih i vješto politički koristi. Sjećamo se zadnjeg vala izbjeglica koje je pustila prema Europskoj uniji i koji je poprilično namučio EU. Nije isključeno da je sada ponovno krenuo novi val prema EU preko zapadnog Balkana samo da se pokaže – evo, mogu kada hoću, ustvrdio je Ljubić.

Pomoćnik glavnog ravnatelja policije Zoran Ničeno rekao je da se hrvatska policija ovim problemom bavi od 2015. godine i pozorno prati migracijska kretanja. Ovaj problem traje već 3 godine i mi smo u jednom trenutku bili suočeni s velikim pritiskom na našim istočnim granicama. Kroz Hrvatsku je u jeku tranzicije prema zemljama zapadne Europe prošlo 650.000 migranata. Danas je situacija drugačija i ne možemo više govoriti o nekom migrantskom valu, objasnio je. Kaže da je, prema njihovim saznanjima, većina današnjih migranata došla preko Grčke. Riječ je oko 4.000 ilegalnih migranata koji se trenutačno nalaze u BiH.

Na pitanje voditelja što ako migranti promijene smijer i krenu iz Albanije u Dalmaciju u jeku turističke sezone Ničeno je odgovorio da je hrvatska policija vrlo fleksibilna i spremna brzo prebaciti svoje snage tamo gdje su potrebne.

Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose komentirala je skup u Sarajevu. Kaže da je bilo pogrešno dozvoliti da se jedan ovakav skup održi jer ne doprinosi Bosni i Hercegovini u smislu jačanja liberalne demokracije. Ali važno je istaknuti da vi jučer niste imali ljude u Sarajevu na cesti koji su mahali zastavama, sve je bilo koncentrirano u i oko Zetre. Također, prema nekim procjenama u Zetri je bilo više od pola, a neki tvrde i 2/3 Turaka iz dijaspore a ne Bosanaca i Hercegovaca, rekla je dodavši da treba razumjeti i želju Bošnjaka da imaju moćnog zaštitnika u Turskoj kao što Hrvati iz BiH imaju zaštitnika u Hrvatskoj, a Srbi u Srbiji.

Facebook Komentari