Svaki drugi migrant koji pohađa integracijske tečajeve u Njemačkoj, ne dostiže očekivani nivo jezičnog znanja na kraju obrazovanja. Njih oko deset posto ne savlada ni osnove njemačkog jezika. Samo 48,7 posto migranata koji su tečaj pohađali prošle godine, uspjelo je doseći razinu znanja B1, što bi značilo da njemački znaju osrednje, stoji u izvještaju njemačke Savezne agencije za migracije i izbjeglice koji prenosi Russia Today.
Nešto više od 40 posto doseglo je niži A2 nivo koji označava zaista najosnovnije znanje njemačkog. No, više od deset posto prijavljenih na tečaj, među kojima su i neki koji su mu pristupili drugi put, nije uspjelo čak ni u tome.
Prema toj agenciji, čija je službena kratica BANF, ukupno se na tečaj prijavio 289.751 migrant. Loše rezultate ondje opravdavaju svačime, i time da je dosta migranata bilo bolesno, drugi su pronašli posao ili otišli živjeti drugamo pa nisu niti pristupili testiranju.
Ipak, kako otkriva Frankfurter Allgemeine Zeitung, ima dokaza kako su mnogi migranti naprosto – markirali. Posjećenost nastave opadala je s vremenom na mnogim mjestima da bi na pojedinim mjestima pala čak ispod polovice. Nijemci kao Nijemci, gledaju i na financije pa su zaključili kako su zbog popriličnog debakla u edukaciji migranata izgubili i dosta novca. Na programe integracije otišlo je lani nekih 610 milijuna eura s očito ne baš sasvim sjajnim rezultatima. Ima i onih koji tvrde kako migrantima nedostaje osnovnih vještina u učenju, kako za to jednostavno nemaju kulturu jer nikad nisu niti išli u školu ili su od nje jako rano odustali.
Tako je barem zaključio njemački državni ured za reviziju. S druge strane, ima i onih koji govore druge jezike koji su jako različiti od njemačkog pa stoga imaju velikih poteškoća u savladavanju jezika svoje nove države. Pohađanje jezičnih tečajeva dio je redovitog postupka uključenja stranih državljana migranata u njemačko društvo.
I Merkel priznala problem
Isto je i s migrantima s Bliskog istoka kao i s onima koji dolaze iz drugih država Europske unije. Ovako loši rezultati, jasno, ne idu na ruku službenoj politici Angele Merkel koja je i sama morala priznati kako stalno susreću nove probleme kada je riječ o migrantima. Posljednji je novi oblik antisemitizma koji ispoljavaju neke grupe migranata, a što je morala priznati i sama kancelarka. Postoje tu problemi i unutar koalicije sa CSU-om koji je jako antimigrantski orijentiran te se izborio za ograničenje godišnjeg ulaska migranata u Njemačku na 200.000. Do sada je u tu državu od 2015. godine stiglo nešto više od milijun migranata, no njihov je dolazak praktično stalno obilježen nekom krizom, piše Večernji.
