Predstavljanje knjige dr. med. Mihaela Yage „Aramejski, asirski jezik u hrvatskom, kroatskom jeziku” održano je u četvrtak 15. ožujka u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. Knjigu su predstavili sisački biskup Vlado Košić, dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Ivan Prskalo i autor, a predstavljanjem je moderirao Marin Fran.
Asirac rođen u gradu Deriku u Siriji, a danas nastanjen u Petrinji, Yago je u Hrvatsku došao 1975. godine na studij medicine u Zagreb i već četiri desetljeća bavi se jezikoslovnim istraživanjem bliskosti aramejskoga jezika i kulture hrvatskom jeziku i hrvatskoj kulturnoj baštini.
Na početku predstavljanja okupljenima se obratio biskup Košić, zahvalivši autoru na prilici da ova zanimljiva knjiga bude predstavljena i sisačkoj publici. „Aramejski je materinji jezik dr. Yage, a govori se još od prije Krista. Prema onome što dr. Yago donosi u svojoj knjizi, ovaj jezik je korijen za hebrejski i druge jezike starog istoka, a znamo i da je sama civilizacija potekla iz tog bazena Mezopotamije, između Eufrata i Tigrisa te su se tu zbili i događaji iz prvih 11 poglavlja Biblije. Ova knjiga je pionirski, amaterski rad koji pokazuje brojne zanimljivosti koje dolaze iz samoopažanja. Doktor je kroz život zapazio i upoznao mnogo hrvatskih riječi koje ga povezuju s njegovim zavičajem, skupio je njih tisuću i zaključio da je moguća veza naših naroda od davnina”, rekao je biskup te podsjetio na neke teorije o dolasku Hrvata upravo iz tog područja, poručivši kako često upravo jezik skriva tajnu odakle smo.
Govoreći o knjizi, dr. Prskalo je rekao kako se u napisanom materijalu nalaze mnoge jezične sličnosti koje možda ne daju potpune odgovore o porijeklu našeg naroda, ali otvaraju mnoga pitanja na koja će povijesna znanost morati jednom dati odgovore. „Istraživanja počinju pitanjima, a nekad su ta pitanja pokretač traženja istine i u tom smislu je ova knjiga neprocjenjiva. Ona pokazuje kako ništa ne može zaustaviti ljudsku težnju za otkrivanjem nepoznatog i za ono dječje ‘zašto?’ što također svrstava našeg autora u jedno od voljene Božje djece te onih najmanjih u svekolikom biblijskom značenju. I kakvu god je vezu autor tražio i kakva god će veza, aramejskog i hrvatskog naroda biti potvrđena, autor je utvrdio istinu koja premašuje značenje i ove knjige i onih budućih koje će, siguran sam, napisati. Istaknuo je nešto što mnogi zaboravljaju, u okrilju lažnog izobilja i blagostanja, a to je da smo svi djeca istog Stvoritelja, da nas kršćanstvo povezuje kao najbližu obitelj i stvara spone stare tisućama godina”, rekao je predstavljač.
Prisjetivši se svog dolaska u Hrvatsku, autor knjige dr. Yago istaknuo je da mu je zanimanje za povezivanje hrvatskog i aramejskog probudila prva riječ koju je čuo nakon što je izašao iz vlaka u Zagrebu i pitao taksista za adresu, a to je „tamo”. U nastavku Yago je govorio o značenju i prijevodima pojedinih biblijskih riječi, kao i imena mjesta i osobnih imena. „Aramejski jezik za jednu riječ ima pet značenja. Moraš biti dovoljno mudar i uzeti pravu riječ na pravom mjestu. Zato smatram da u današnjim prijevodima Biblije imamo velikih grešaka i zabluda. Ako mi Bog da zdravlja, nadam se da ću napraviti jednu knjigu i o toj temi. Ima stotina tema u Bibliji koje su krivo prevedene i bilo bi dobro da se to ispravi”, ustvrdio je Yago, osvrnuvši se još na sličnosti brojnih hrvatskih i armejskih običaja te istaknuvši kako nije slučajnost da se neki mogu pronaći samo u Hrvatskoj i na području Mezopotamije, piše Ika.
