Iako se najznačajnije uporište DORH-a za terećenje uprave Agrokora d.d. nalazi u izvješćima revizora i financijskih forenzičnih stručnjaka, značajnu dodatnu težinu optužbama tužiteljstva daju informacije dobivene od svjedoka, osoba zaposlenih u Agrokoru d.d. na visokim, srednjim i nižim razinama sustava.
Ti ljudi sudskom odlukom sada nisu ni u minimalnoj mjeri zaštićeni od pritisaka svih vrsta, jer sada, naime, svi osumnjičeni znaju tko je i što svjedočio. Tako se, na primjer, u rješenju ŽDO-a Zagreb o pokretanju istrage navodi kako “iz informativnih izjava zaposlenika Agrokora d.d, Sektora riznice, Željke Širola, Marijane Bagarić, Nikole Pasecki, te Nataše Bilen Klasan, proizlazi da su faktički, na dnevnoj operativnoj razini, Riznicom Agrokora upravljali Ivica Todorić, Tomislav Lučić, Ivan Todorić i Ante Todorić dajući upute o upravljanju financijama Agrokora i faktički cijelog koncerna, određujući novčane tijekove, kao i upravljajući poslovima izdavanja mjenica Agrokora d.d. koje su poslužile kao prikriveno sredstvo financiranja”.
Ključni iskazi
Jedna od glavnih svjedokinja, ako ne i najvažnija, svakako je Iris Manestar Madžarac, voditeljica radnog revizorskog tima iz rejting-agencije Baker Tilly Discordia, koja je utvrdila da je njezin tim još 27. travnja 2010. dao preporuku za negativno izvješće Agrokora koju vodstvo njene tvrtke nije prihvatilo, te da se ustvari radi o strateški važnom poduzeću koje može jako negativno utjecati na cijelo društvo.
Jako bitnu ulogu kao svjedok ima i Hido Lajtman, djelatnik pravne službe Agrokora d.d., koji “obavijesno navodi pojašnjavajući ugovor o depozitu koji je kao direktor Dalmarine d.o.o. potpisao s Ivicom Todorićem da se zapravo radilo o špranci postupanja, da su se ti ugovori o depozitu sastavljali u računovodstvu, što je predstavljalo poznatu praksu u Agrokoru da se stvarno dani zajmovi zaključuju kao ugovori o depozitu te da je razvidno da se stvarno radi o zajmovima”. Iz izjave Hide Lajtmana, tvrde u ŽDO-u Zagreb, proizlazi da je takva praksa bila poznata svim okrivljenicima u ovom procesu.
Kontakti s bankama
Marijana Bagarić izjavljuje da su “djelatnici u Sektoru riznice bili usmeno izviješteni od strane vlasnika i/ili uprave, odnosno Ivice Todorića, Ivana Todorića, Ante Todorića te Tome Lučića da su s dobavljačma i određenim faktoring društvima dogovarali limite oko financiranja i datuma izdavanja mjenica”.
“Kontakte s bankama i faktoring društvima oko dogovaranja limita odrađivao je Ivica Todorić, komunikaciju s dobavljačima Ante Todorić, a sve su koordinirali Ivan Todorić i Tomislav Lučić”, tvrde u ŽDO-u Zagreb. Značajnih svjedoka ima još: “Iz informativne izjave Vlaste Horvat, Domagoja Bošnjaka, Cmilje Jurišić, kao i drugih zaposlenika Sektora računovodstva i financija Agrokora d.d., proizlazi da je od 2011. do 2015. kod zaključivanja poslovnih knjiga, po nalozima upravljačke strukture Agrokora d.d., Alojzije Pandžić, kao neposredno pretpostavljeni, nakon dogovora i koordinacija s Marijanom Alagušićem, davao konkretne naloge za isknjižavanje troškova iz poslova Agrokora d.d., te ujedno i prijenos obveza Agrokora d.d. preko prijelaznih konta”.
Pritom “Vesna Horvat pojašnjava da su to činili na način da su troškove knjigovodstveno prenosili na konta potraživanja, čime se utjecalo na račun dobiti i gubitka…, što se odrazilo na Bilancu Agrokora, na način da su obveze Agrokora d.d. prema kreditorima smanjene, a u Računu dobiti i gubitka postignut je bolji rezultat jer su skinuti troškovi”.
Početak panike
Zanimljivo je i da Marina Mišetić iz Sektora računovodstva ističe da se “panika nelikvidnosti počela osjećati već krajem 2016.”. Konačno, jedan od važnijih svjedoka jest i Dubravko Petrović, od 2007. direktor u Sektoru poslovanja i poslovnog razvoja u Agrokoru koji je “naveo da društvo Agrokor d.d. nije naplatilo svoje potraživanje od Ivice Todorića putem Agrokor Investments BV, niti je temeljem Ugovora o financijskom zajmu od 41. prosinca 2014. i Ugovora o oročenom depozitu od 31. prosinca 2015. upisalo založno pravo na poslovnom udjelu Ivice Todorića zu tom društvu”. Petrović je potvrdio i da je “… po nalogu Ivice Todorića u veljači ili ožujku 2017. sastavio Ugovor o ustupu tražbine, antidatiravši ga na 31. prosinca 2016…”.
Banke kršile tajnost, Todoriću davale podatke o dobavljačima?
Pravosudna istraga u slučaju Agrokor imat će višestruke krakove, a jedan od tih krakova vodi prema bankama. Do sada se u kuloarima govorilo o tome da su banke Agrokoru dostavljale podatke o razini zaduženosti, a sada je istraga svjedočenjem Marijane Bagarić dobila i vjerodostojnu potvrdu tih sumnji.
Ona je, naime, kao svjedok izjavila da su “djelatnici u Sektoru riznice bili usmeno izvješteni od strane vlasnika i/ili uprave, odnosno Ivice Todorića, Ivana Todorića, Ante Todorića, te Tome Lučića da su s dobavljačima i određenim faktoring društvima dogovarali limite oko financiranja i datuma izdavanja mjenica”. Pritom se navodi da je “kontakte s bankama i faktoring društvima oko dogovaranja limita odrađivao Ivica Todorić, a komunikaciju s dobavljačima Ante Todorić”.
Ako su ovi navodi točni, to znači da su banke kršile zakon odavajući poslovnu tajnu Ivici Todoriću o svojim klijentima, dobavljačima Agrokora, koji je onda od dobavljača, ako je taj narativ ispravan, tražio da ih kreditiraju do razine limita koji imaju u banci, piše Jutarnji list.
