Zastupnik SNAGE Aleksić tvrdi da unatoč medijskim najavama nakon nedavne odluke Ustavnoga suda nije moguća ovrha cijele plaće, a potrebno je promptno priopćenje Ministarstva pravosuđa radi nedvojbene primjene Ovršnog zakona kod ograničenja ovrhe dijela plaće. Aleksić će tražiti pojedinačno glasanje o zakonu SNAGE kojim bi se omogućilo vraćanje preplaćenih kamata svim oštećenim dužnicima u KUNSKIM, EURO i CHF kreditima, rečeno je na konferenciji za medije zastupnika Snage Gorana Aleksića.
Zastupnik SNAGE Goran Aleksić održao je u Hrvatskome saboru konferenciju za novinare radi obavještavanja javnosti o potencijalnoj pogrešnoj primjeni prava od strane FINA-e odnosno poslodavaca.
Ustavni sud je odlukom U-II-240/2014 od 11. srpnja 2017. ukinuo članak 26. stavak 3. u Pravilniku o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (NN 6/13), pa su se u medijima pojavile informacije kako zbog toga vjerovnik ubuduće svakome ovršeniku koji je potpisao prije 17. lipnja 2008. izjavu kojom daje suglasnost na ovrhu cijele plaće, ima pravo ovršiti cijelu plaću.
Zastupnik Aleksić smatra da takve objave nisu u skladu s Ovršnim zakonom te ne prihvaća niti mišljenje FINA-e koja smatra da takvim ovršenicima ubuduće valja plijeniti po potrebi cijelu plaću odnosno cijelo primanje.
Aleksić tvrdi sljedeće:
1. Zadnjim izmjenama Ovršnoga zakona (Narodne novine 73/17) člankom 21. propisano je ograničenje ovrhe primanja na 3/4 neto plaće maksimalno 2/3 prosječne neto plaće.
2. Člankom 44. stavkom 2. podstavkom 2. tih izmjena propisano je da će se članak 21. primjenjivati na sve ovršne postupke u tijeku bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem bi se zakonu trebali dovršiti.
3. Budući da se članak 21. koji govori o ograničenju ovrhe na primanjima primjenjuje na sve ovršne postupke, bez obzira kada su pokrenuti, to znači da odnosna odluka Ustavnoga suda više nije uopće bitna, jer ona stavlja izvan snage dio pravilnika, dok su ograničenja ovrhe primanja propisana Ovršnim zakonom, pa se kod ovrhe primanja moraju primijeniti izmjene Ovršnog zakona kojima se ovrha primanja ograničava.
Budući da su nastale dvojbe oko toga, Aleksić je zatražio od ministra pravosuđa telefonski i e-mailom da priopćenjem Ministarstva pravosuđa odagna bilo kakve nedoumice u vezi s novonastalim dvojbama.
Ukoliko ministar Bošnjaković smatra da zakon nije jasan, onda je potrebno hitno poduzeti konkretne mjere da se spriječe ovrhe cijelih primanja za ovršenike koji su potpisivali izjave o suglasnosti ovrhe prije 17. lipnja 2008., a po potrebi izvršiti i novu hitnu intervenciju u Ovršni zakon, jer bi ovrha cijelih plaća predstavljala tešku diskriminaciju ljudi koji su ionako u jako teškim životnim situacijama zbog ovrha koje im jašu za vratom.
Osim toga, Aleksić je informirao javnost o tome da je u ranim noćnim satima 19.10.17. u Hrvatskome saboru provedena dvosatna rasprava o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o zaštiti potrošača, na temelju kojega bi se omogućilo vansudsko vraćanje preplaćenih kamata za preko 100.000 potrošača oštećenih nepoštenim i time nezakonitim poslovanjem 7 hrvatskih banaka, i to EURO, KUNSKIM I CHF dužnicima. Izrazio je svoje ogorčenje takvim određivanjem redoslijeda rasprava, jer je zakon koji se tiče preko 100.000 hrvatskih obitelji oštećenih nezakonitom naplatom kamata zaslužio jutarnji termin rasprave, koji je daleko bolje medijski praćen, posebice ako znamo da je taj prijedlog dobio podršku 78 zastupnica i zastupnika u Hrvatskome saboru. Nazvao je takav način određivanja dnevnog redoslijeda točaka za raspravu u Hrvatskome saboru demokratskom farsom.
Aleksić je najavio da će na glasanju o tome prijedlogu tražiti pojedinačno izjašnjavanje zastupnika, pa neka građani vide tko zastupa njihove interese odnosno tko zastupa pravo i pravdu, a tko zastupa interese nepoštenih banaka čije je nepoštenje utvrđeno kolektivnom pravomoćnom sudskom presudom, priopćeno je iz Snage.
Kakva smijurija od države: Umjesto trećine primanja, banke od sad plijene – sve
