Građani koji su podizali kredite do lipnja 2008. godine, te su u međuvremenu ovršeni jer ih nisu mogli plaćati, naći će se u još nepovoljnijem položaju. Umjesto da im se ovrhom uzima maksimalno trećina, odnosno četvrtina primanja po novom Ovršnom zakonu koji je stupio na snagu u kolovozu ove godine, banke će im imati pravo zaplijeniti cijelu plaću i ostaviti ih bez lipe!
Za takav razvoj situacije mogu “zahvaliti” Ustavnom sudu koji je, postupajući po prijedlogu Raiffeisen banke d.d., 11. srpnja ove godine donio odluku kojom je ukinuo članak 26. Pravilnika o načinu i postupku provođenja ovrhe na novčanim sredstvima.
U njemu je, naime, stajalo kako se “ovrha može provesti isključivo na dijelu primanja sukladno čl. 173. Ovršnog zakona bez obzira na prethodno dane izjave o suglasnosti zapljene plaće”, piše Slobodna Dalmacija.
Prekoračila ovlasti
Prema mišljenju Ustavnog suda, ministrica pravosuđa Ana Lovrin je prekoračila granice svojih ovlasti kad je 2008. godine donijela navedeni Pravilnik kojim je ukinula izjave o suglasnosti zapljene plaće koje su banke dotad, prilikom dizanja kredita, tražile od svojih dužnika. Spomenute su izjave imale svojstvo ovršne isprave jer su bile ovjerene kod javnih bilježnika, a bankama su omogućavale da, u slučaju neplaćanja kredita, izvrše zapljenu cijele ili dijela plaće.
Takvu je jednu izjavu potpisala i sugovornica Slobodne Dalmacije, Splićanka D.R. (podaci poznati redakciji) podižući stambeni kredit u švicarskim francima prije desetak godina. Obveze prema banci uredno je ispunjavala do 2012. godine, odnosno dok joj nije tragično stradao suprug, visoki časnik HV-a, nakon čega je ostala sama s dvoje malodobne djece. Njezina plaća jedva da je pokrivala troškove života…
– U međuvremenu je rata kredita s 4000 skočila na 12.000 kuna, no meni su od plaće, sukladno prijašnjem Ovršnom zakonu, skidali uvijek isti iznos, odnosno trećinu. I tako smo jedva spajali kraj s krajem, no kredit se morao vraćati… Apsurd nad apsurdima je da radim u Fini, zaduženoj za provođenje ovrha, tako da sam među prvima saznala za ovu odluku Ustavnog suda.
Kolegice iz računovodstva došle su mi, naime, reći kako će mi morati plijeniti cijelu plaću za listopad jer su dužne postupati po novim propisima koji se primjenjuju od 13. rujna. Gotovo su me morale oživljavati, zamalo sam u nesvijest pala…
Zamislite samo da odlazite negdje raditi svaki dan i da sve što zaradite ide banci… To je lihvarenje, ništa drugo! Kćerka mi se još školuje, a sin je pri kraju stručnog osposobljavanja, tako da ćemo uskoro ostati i bez 2600 kuna koje je on mjesečno dobivao. Meni se, zapravo, više isplati dobiti otkaz i živjeti od 800 kuna socijalne pomoći jer to, valjda, ne smiju plijeniti – ogorčena je Splićanka.
Po pravni savjet je, kaže nam, išla kod nekoliko odvjetnika, no nitko od njih nije bio upućen u nove zakonske izmjene. Na koncu je došla i do splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača, odnosno pravne savjetnice Iskre Maras koja je njoj, ali i nama, objasnila o čemu je točno riječ.
– Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koje su stupile na snagu 17. lipnja 2008. godine ukinuta je mogućnost primjene navedenih izjava o suglasnosti i banke su mogle provoditi ovrhu samo na dvije trećine plaće, a ne na cijeloj plaći. To su, naravno, dužnici s radošću dočekali.
Siva zona
Ustavni sud sad smatra da Pravilnik o provođenju ovrhe, kao ni Izmjene i dopune OZ-a, nisu mogle djelovati retroaktivno, već samo na postupke nastale od usvajanja tih izmjena. Drugim riječima, izjave o suglasnosti zapljene cijele plaće, ovjerene do 17. lipnja 2008. godine, vrijede i nadalje pa je Fina dužna provesti ovrhu u skladu s tim – objašnjava Iskra Maras, koja drži kako će ovakva praksa proizvesti novu sirotinju.
– Poslodavci smiju, dakle, plijeniti cijelu plaću što će dovesti do osiromašenja velikog broja ljudi koji su dosad, primjenom čl. 173., mogli servisirati dugove i od ostatka plaće prehranjivati svoje obitelji. Sada se stvaraju novi socijalni slučajevi, a banke neće puno dobiti jer je ljudima jednostavnije prekinuti radni odnos i zarađivati u sivoj zoni ili, pak, živjeti od državne pomoći – smatra naša sugovornica.
Iskra Maras: Žele doći do nekretnina
Pravna savjetnica Iskra Maras drži i kako pljenidba cijele plaće “nije način svrhovitog plaćanja duga”. Bankama je možda, napominje, cilj da, nakon što ljudi ne budu u mogućnosti plaćati, promijene sredstvo ovrhe i dođu do eventualnih nekretnina.
U Raiffeisen banci pokušali smo doznati zašto su inzistirali na aktiviranju izjava o suglasnosti zapljene plaće, odnosno zašto su se žalili Ustavnom sudu, no odgovor od njih jučer nismo dobili.
Iz Ministarstva pravosuđa tražili su vremena kako bi se očitovali o novoj odluci Ustavnog suda, koja će ovršene, nesumnjivo, još više pokopati, piše Slobodna Dalmacija.
