Svi smo barem desetak puta čuli rezultate rasta u 2. kvartalu ove godine i svima je u uhu ostala vjerojatno samo jedna, najčešće ponavljana brojka – rast od 3%. Zapravo, nije 3 nego 2,8% ali ljudima se to čini isto, objašnjava ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum.
Napominje i kako nije spektakularan podatak podatak koji političari najčešće ponavljaju da je to neprekinuti rast BDP-a zadnjih 11 kvartala. Usporedbe radi Poljska nije imala niti jedan kvartal pada BDP-a od početka krize, a naš je pao 12,6% do 2015. godine.
Je li rast od 11 kvartala za redom razlog za optimizam?
Prvo recimo da to nisu konačni rezultati nego prva procjena DSZ-a, drugo, rast nije iznad nego ispod očekivanja onih 8 glavnih ekonomskih analitičara. Prvi kvartal rastao je 2,5%, a drugi 2,8%, dok su sve ranije procjene na razini godine očekivale 2,8-3,4%.
No još je dugo do kraja godine, turistička sezona bila je dobra, pa ćemo vidjeti hoće li 3% biti dostignuto. Ne zaboravimo i uteg Agrokora koji bi mogo smanjiti BDP za 0,3-0,5%.
Rast hrvatskog gospodarstva bio je u okvirima kakve imaju slične zemlje poput Španjolske ili Portugala, u kojima je rast BDP-a uvelike ovisan o turizmu.
To zapravo i ne govori o stvarnom stanju gospodarstva u tim zemljama. Radi se o premalom statističkom uzorku koji nije stavljen u širi kontekst.
Mislim da gledamo u krivu stranu problema. Hrvatima podaci o rastu BDP-a ne znače puno. Njih zanima rast plaća, odnosno imaju li oni što od rasta gospodarstva, kaže Kardum.
