Obitelj švedskog diplomata Raoula Wallenberga, koji je spasio tisuće mađarskih židova, čiji se trag izgubio krajem Drugog svjetskog rata, tužila je danas rusku tajnu službu (FSB) i zatražila pristup njenim arhivima, javljaju moskovski i zapadni mediji.
“Tužbu je Wallenbergova obitelj predala područnom Sudu Meščanski u Moskvi”, rekao je odvjetnik Ivan Pavlov, prenosi francuski AFP.
Obitelj Wallenberg traži od FSB-a, bivšeg KGB-a, da im omogući pristup originalnim dokumentima sovjetskih tajnih službi o švedskom diplomatu, precizirao je.
Obitelj Raoula Wallenberga se više puta uzalud obratila FSB-u i tražila pristup arhivima naslijeđenim od komunističkog Sovjetskog Saveza, nakon čega su primili nepotpune dokumente.
Odvjetnik je naglasio da ta afera predstavlja ne samo mogućnost “obnove sjećanja na iznimnu osobu, već i korake u borbi protiv nedostupnosti arhiva ruskog FSB-a”.
Raoul Wallenberg je kao diplomat Kraljevine Švedske stigao je u srpnju 1944. godine u Budimpeštu koju je okupirala nacistička Njemačka.
Spasio je jako velik broj Židova. Vjeruje se, da se broj kreće između desetak tisuća do oko 100 tisuća Židova u Mađarskoj pod nacističkom okupacijom, tijekom kasnijih razdoblja Drugog svjetskog rata. Dok je služio kao posebni izaslanik Kraljevine Švedske u Budimpešti između srpnja i prosinca 1944. godine, koristio je svoj položaj, kako bi spašavao Židove dajući im švedsko državljanstvo i putovnice, koje su ih štitile od nacističkog progona. Židove je primao u područja pod švedskom zaštitom i prebacivao ih na sigurno spasivši tako veliki broj Židova.
Komunistička Crvena armija je zauzela Budimpeštu od nacista početkom 1945. godine. Dana 17. siječnja 1945. godine, Wallenberga su sovjetski vojnici uhitili i zatvorili, zbog sumnje za špijunažu, a kasnije je nestao. Prema službenom sovjetskom izvješću umro je, navodno od srčanog udara 17. srpnja 1947. godine, u zatvoru Lubjanka u Moskvi, gdje je bilo sjedište sovjetske zloglasne tajne službe KGB (čiji je djelatnik bio i sadašnji predsjednik Ruske Federacije Vladimir Vladimirovič Putin) poznate, između ostalog i po svirepom mučenju zatvorenika. Motivi iza Wallenbergova uhićenja i zatvaranja zajedno s pitanjima o okolnostima njegove smrti i njegove navodne veze s američkim tajnim službama ostali su nerazjašnjeni do danas. Bilo je mnogo neprovjerenih dojava, da je viđen u raznim dijelovima nekadašnjeg SSSR-a mnogo godina nakon službene objave smrti, ali se ne zna je li živ ili mrtav te mu se od tada gubi svaki trag.
Zbog svojih hrabrih akcija u ime mađarskih Židova, Raoul Wallenberg dobio je brojne počasti u desetljećima nakon njegove pretpostavljene smrti. Godine 1981. , američki kongresmen Thomas Peter Lantos, rođen u Budimpešti kao Lantos Tamás Péter, i sam jedan od onih koje je spasio Wallenberg, predložio je, da se Raoul Wallenberg proglasi počasnim građaninom Sjedinjenih Američkih Država, što se i dogodilo i tako je postao jedan od nekolicine u povijesti kojima je dana ta čast. On je također proglašen i počasnim građaninom Kanade, Mađarske i Države Izrael.
Dobio je titulu Pravednika među narodima. Diljem svijeta postavljeni su spomenici njemu u čast. Mnoge ulice širomsvijeta nose njegovo ime. Pod njegovim imenom dodjeluje se godišnja nagrada za hrabre i požrtvovne ljude. SAD je objavio poštansku marku njemu u čast 1997. , a Australija je isto učinila 14. rujna 2010. godine.
Ruska, navodno službena verzija smrti Raoula Wallenberga i dalje izaziva sumnje, posebice među zapadnim i nekim ruskim povjesničarima, koji drže da je pogubljen od strane KGB-a,
Obitelj Raoula Wallenberga se već više desetaka godina bori kako bi saznala okolnosti njegova uhićenja i smrti te je u skladu s tim odlučila tužiti ruske tajne službe. Ruski i svjetski mediji već su najavili kako će aktivno pratiti taj sudski slučaj. (Theo Ljubić, AFP)
