Hrvatski umirovljenici jedni su od najsiromašnijih u Europskoj uniji. Posebna opasnost, kako ističu umirovljeničke udruge i stranke, jest provedba modela drugog mirovnskog stupa kojeg kontroliraju strane banke što će im život učiniti još skupljim. Riješenja postoje, a ako ih Vlada ne bude primjenila, Sinidkat umirovljenika najavljuje prosvjede.
Rat je gotov. Vratite dugove svim umirovljenicima. – poruka je to Sindikata umirovljenika Hrvatske. Za jesen najavljuju veliki prosvjed. Osjećaju se kako kažu, ugroženima i poniženima. Uz Bugarske, hrvatski umirovljenici najsiromašniji su u Europskoj uniji. Tek njih 64 posto prima mirovine, dok su ostali prepušteni sami sebi.
“Kad vidite da se nešto što se naziva sveobuhvatnom poreznom reformom pretvori u davanje visokih dodataka umirovljenicima koji imaju 6.300 kuna i više mirovine, pa oni koji imaju po 20.000 dobiju još po četiri tisuće kuna , onda vam je dosta”, kaže Jasna A. Petrović, predsjednica sindikata umirovljenika Hrvatske.
Na prvom mjestu nalaze se Mađarska i Makedonija sa najnižim udjelom prosječne mirovine u neto plaći od 62 posto, slijede Slovenija sa 60 posto, Crna Gora sa 56 posto, Srbija sa gotovo 50, Kosovo sa 47 posto i Bosna i Hercegovina sa 42 posto, dok je Hrvatska debelo ispod prosjeka s tek 37,7 posto.
Pripadnici skupine treće životne dobi strahuju da će provedbom modela drugog mirovinskog stupa pod direktnom kontrolom i upravljanjem inozemnih banaka život za njih biti još skuplji i teži. Postoji li rješenje za zemlju u kojoj je gotovo jednak broj umirovljenih i zaposlenih?
“Umirovljenici stalno padaju sve više u zonu siromaštva, a rješenja baš nema na vidiku. Moguća rješenja su kroz mirovinski sustav i kroz državnu mirovinu, ali i kroz metode usklađivanja, npr. da najviše ide onima koji imaju najmanje, da se ne remeti onaj odnos koji su ljudi postavili uplatama kroz godine”, kaže Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.
Kroz nekoliko desetljeća standard hrvatskih umirovljenika sve više se srozava, pa je tako 1987. godine visina relativne mirovine iznosila 78 posto udjela u plaći, 1991. godine 51. posto, a danas je on na niskih 38 posto.
Jedno od potraživanja Sindikata umirovljenika Hrvatske jest i povećanje aktualne vrijednosti mirovine za 19 posto, s obzirom na to da je dug isplaćen svima onima koji su u otišli u mirovinu do 1. siječnja 1999. godine, a svima onima nakon tog datum do danas nije isplaćena ni kuna, piše N1.
