Gost intervjua tjedna Točke na tjedan bio je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Jedan od glavnih povoda ovog razgovora su gužve na granicama sa Slovenijom koje su obilježile vrijeme Uskrsa, ali i protekli tjedan. Jeste li svratili do kojeg graničnog prijelaza?
“Nisam, ali imam neposredne informacije o stanju na cestama. Gužve za vikende, kao što je bio onaj uskrsni, su nešto uobičajeno. Ovaj put je bilo većih gužvi zbog te famozne uredbe EU koja za posljedicu ima sustavne nadzore na granicama i bilo je nekih početnih nesnalaženja, ali evo, Uskrsni ponedjeljak je dokaz da se i u okvirima uredbe, onoga što ona propisuje, može napraviti jedan kvalitetan i sustavan nadzor – i sigurnosni aspekt i osigurati prihvatljivu protočnost.”
Kolone su bile i tijekom tjedna, ne samo za vikend. Pojavio se u javnosti strah da bi to moglo uništiti turističku sezonu.
“Ne možemo stvari postavljati tako. Uredba je posljedica potrebe za povećanim mjerama sigurnosti na području Europske unije. Broj dva, uredba podrazumijeva u sebi formalno-pravni alat da se može iz tog sustavnog nadzora prijeći na ciljani kad se napravi relevantna analiza rizika. I mi smo to napravili. Ova uredba omogućuje svakoj državi da napravi vlastitu analizu rizika. Ne vidim razloga za teške riječi, prostora za zabrinutost ima, ali tu smo da se dogovorimo i nađemo zajedničko rješenje.”
VEZANE VIJESTI
‘Dogovorili smo se s Mađarima, isto ćemo i sa Slovencima’
Predsjednica poslala oštro pismo šefovima EU-a
Znači Mađarska i mi tumačimo uredbu na jedan način, a Slovenija na drugi?
“Na tragu zajedničke notifikacije smo mi i Mađarska, zajedničkom analizmo smo došli do toga da možemo derogirati do 7. 10. sustavni nadzor. Nadam se da će do toga ili slične prosudbi doći i Slovenija i da će protočnost na granici granici biti kao na Uskrsni ponedjeljak.”
Komunicirate sa slovenskom kolegicom?
“Da. Oni su zadržali sustavni nadzor. Moramo naći zajednički jeztik po tom pitanju, idemo u smjeru da ove tri zemlje naprave zajedničku analizu rizika i da se na taj način naše granične policije dogovore.”
Sezona je pred vratima?
“Ja se uistinu nadam da neće biti ovakvih problema. Da će biti mogućnost nastajanja problema, hoće, ali moramo se ponašati unutar okvira koje smo i mi izglasali.”
I hrvatska strana i slovenska vlada upozoravali su na moguće probleme. Zašto smo onda glasali za tu uredbu?
“Iako je hrvatska sigurna zemlja i nemamo problema kao neke druge zemlje, kao Francuska, moramo osvjestiti činjenicu da smo članica EU-a i moramo dijeliti zajedničke sigurnosne mjere. Moramo se odgovorno ponašati.”
Nije Vam žao što smo glasali za uredbu?
“Ne. Mi smo ukazali na probleme i zahvaljujući i nama ugrađen je ovaj formalno-pravni mehanizam, koji, vidjeli smo, funkcionira.”
Rekli ste da je ovo nešto na što se moramo navikavati. Je li logično čekati devet sati na granici kao građanin EU na ulazak u EU. Predsjednica je rekla da smo manje čekali dok nismo bili članica Unije.
“Ovo je nešto što se ne možemo navinknuti, za devet sati nema opravdanja i to ne može biti tako. To je nedopustivo. To je bilo na slovenskoj granici. Svi moramo stati na loptu, ne treba praviti kaos, veći problem nego što jest, nego komunikacijom unutar uredbe naći rješenje.
vlaho orepić, tnt Izvor: N1
Predsjednica je pisala pismo šefovima EU i praktički prozvala Sloveniju da ovo radi iz političkih razloga. Pomažu li takve izjave?
“Ne bih komentirao izjavu predsjednice. Mislim da bilo koje zaoštravanje komunikacije šteti i nije smjer kojim bismo trebali ići. No, ukoliko je ovo bilo čiji pokušaj prikrivenog političkog djelovanja od strane Slovenije smatram da je to uistinu neprofesionalno i neeuropsko ponašanje.”
U Sloveniji povezuju ovu provedbu s odlukom na arbitraži koja bi trebala stići uskoro. Jesu li te dvije stvari povezane? Osjećate li da nas slovenska strana ucjenjuje ovakvim gužvama ako ne prihvatimo pravorijek arbitraže?
“U ovom trenutku ne bih rekao i nema osnova da nas itko ucjenjuje. Ali naša pozicija po pitanju arbitraže je jasna – ona je kompromitirana od strane Slovenije i nevažeća je.”
Iz bijesa se u javnosti javljaju svakave ideje: blokirati granice, pozivati ljude da idu preko Mađarske… Što vi radite da se ovo ne ponovi?
“Ne treba zatvarati granice, treba naći zajedničko rješenje. Za one koja ulaze u Hrvatsku mi možemo preuzeti tizik, da se uvaži naš sistem. Ako ne nađemo zajedničku analizu rizika mislim da bi to bilo na razini korektnog dogovora. Da za vozila koja ulaze u RH mi preuzmemo rizik.
Da se kontrola onda vrši samo na hrvatskoj strani?
“Tako je. Ulazak u Sloveniju u Sloveniji, u Hrvatsku u Hrvatskoj. Argument koji se često ističe od strane Slovenije je da su oni zaduženi za šengen. Bez obzira što mi nismo u šengenu, aplicirali smo se za ulazak i odgovorno tvrdim da RH štiti vanjske granice Europe, ne svoje, nego Europe na potpuno identičan način kako će i kada uđe u šengen. Slovenija je po tom pitanju u puno komotnijoj poziciji.”
Spomenuli ste teroristički napad u Parizu. Na koji način ova uredba pomaže u borbi protiv terorizma. Počinitelj u Parizu je bio francuski građanin koji je tamo živio. Kako se uredbom štiti kada se pregledavaju detaljnije ljudi koji izlaze iz šengena?
“Cilj uredbe je nadzor kretanja ljudi preko granice. Ono što je otežalo u ovoj situaciji protočnost je to što su u taj nadzoru uključeni i stanovnici EU-a što dosad nije bio slučaj. Na taj način imamo evidenciju tko, gdje i kada prelazi granicu i na taj način možemo sigurnosno reagirati.”
Sami ste rekli da Hrvatska štiti dio granica na razini šengena. Kada očekujete ulazak?
“Hrvatska štiti vanjske granice EU, odgovorno tvrdim, kao da smo članovi šengena. Imamo još toga što moramo odraditi, pripremiti se, tehnički dio ćemo, nadam se, odraditi do kraja iduće godine, ali ima tu i politike.”
O krizi u Agrokoru
Glavna tema u medijima proteklih tjedana je slučaj Agrokor. U kojoj je fazi policijska istraga? Koliko će ona trajati?
“Istraga traje, traje maskimalno mogućim ritmom, to je iznimno zahtjevan slučaj i najbitnije je naglasiti u ovom trenutku da je situacija koja se dogodila u državi prouzročila izvanrednu situaciju koja je na neki način ugrozila nacionalnu sigurnost, financijski sustav RH. vlada je reagirala sa zakonom koji je omogućio da se stvore okolnosti za očuvanje radnih mjesta. Ali moramo poduzeti i mjere da se locira, da se procesuira odgovornost onoga tko nas je doveo do ovoga. Mi ćemo to napraviti, budite uvjereni.”
Je li se Hrvatska mogla naći u tome bez kriminala?
“Moje osobno mišljenje – ne. Smatram da je Agrokor sinonim političkih, društvenih i gospodarskih odnosa koji su nastali nakon kriminalne privatizacije. Vjerujem da je ovo lom takvih odnosa i nadam se da će hrvatsko gospodarstvo nakon Agrokora uspostaviti normalne odnose. I gospodarske i društvene, ali i političke.”
Tko vrši istragu, obična policija ili policijski USKOK?
“Sve snage, prvenstveno policijski USKOK i DORH. Ljudi maksimalno rade svoj posao.”
Postoji jedan strah u dijelu javnosti da se upravo zbog toga što je Vlada poslala povjerenika mogu zataškati određene stvari?
“Policija će učiniti svoj posao, vjerujte mi. Ovo je prilika da vratimo povjernje narodu u sustav, mi to moramo napraviti. Ovo je trenutak.”
Lex Agrokor je dobar način da se to učini? Mnogi smatraju da su za Agrokor trebala važiti ista pravila kao i za druge, poput Peveca.
“Ja ću biti iskren, ja nisam kompetentan tumačiti taj zakon. Mjerodavni ljudi su rekli da je to nužda trenutka. Često u životu morati donijeti danas dobru odluku, a ne sutra odličnu. Zato sam podržao tu reakciju. Mislim da će dati rezultate.”
Na sjednici Vlade Vam je premijer Plenković replicirao da neće dozvoliti da se represivni sustav koristi u politički svhre u vezi Agrokora?
“Nitko neće dirigirati rad represivog sustava i on nema veze s nikakvim izborima. Radit će sukladno normama i zakonu.”
Kako komentirate kritike da Most koristi slučaj Todorić u političke svrhe? Tu je ta kaznena prijava Bože Petrova.
“Zašto nijedan ministar financija, gospodarstva, premijer to nisu napravili prije? Oni su bili to dužni napraviti ako su znali za bilo kakve probleme ove vrste.”
I Zdravko Marić?
“Ako je znao, bio je dužan. I on i ministrica gospodarstva, bivši premijer, ministri financija, gospodarstva…”
Mislite li da su znali?
“Vidjet ćemo, istraga će utvrditi.”
Uživa li Zdravko Marić Vaše povjerenje?
“Ne bih komentirao u ovom trenutku, vrlo brzo ćete znati stav.”
Brisanje Srba iz evidencije o prebivalištu
Milorad Pupovac nedavno je komentirao policijske postupke po zakonu o prebivalištu.
tema ovbih dana digla buru, pupovac nedavno komentirao policijske postupke u zakonu o prebivalištu. Brišu li se Srbi?
“Ja ću ukratko reći. Mehanizam, proces brisanja prebivališta bilo koga ne prepoznaje nikoga po nacionalnosti. Otkad sam ja ministar 54.124 osobe su izbrisane. Tu vlada jedan totalni nered, mi u tom području morat uvest red i moram reći da se ovakve izjave stavljaju u kontekst izbora. Ja ću jednom porukom zaključiti sve po tom pitanju: poručujem i velikim Srbima i velikim Hrvatima da prestanu maltretirati narod, ovu državu. Red se jednostavno u ovom prostoru mora uvesti. Najelementarnija stvar koju moramo znati je gdje tko živi.”
Hoće li izborni popisi ovaj put biti uređeniji?
“Definitivno će biti uređeniji, nadamo se i sto posto. Ne može netko tko nema prebivalište određivati tko će biti gradonačelnik.”
Puno se pričalo o Vašoj izjavi da nemate povjerenja u Ustavni sud. DORH je izašao sa zaključkom da nije bilo mita u slučaju Sanader. Jeste li promijenili svoje mišljenje?
“Nisam promijenio mišljenje i definitivno vjerujem da Ustavni sud nema kredibilitet koji bi trebao imati u narodu.”
Kreće izbor za tri nova ustavna suca. Treba li ih mijenjati?
“Sve treba. To je institucija koja mora uživati apsolutno povjerenje naroda i struke, a u ovom trenutku mislim da to nije slučaj.”
