Glavni vjerovnici Agrokora, predvođeni Sberbankom, konačno su ustvrdili da bi tromjesečni plan likvidnosti trebao težiti 2,7 milijardi kuna. U idućih tjedan dana, prije njegova konačnog odobrenja, glavni akteri uključeni u proces rješavanja slučaja Agrokor pokušat će usuglasiti važne detalje. Svatko od njih dobio je svoju zadaću, javlja Jutarnji list.
– Samo uz suradnju svih dionika moguće je vratiti povjerenja i u kratkom roku osigurati da sustav nastavi funkcionirati – kaže jedan domaći bankar.
Dan odluke
Do kraja ovog tjedna trebao bi se održati sastanak Sberbanke i dobavljača. Na njemu bi se trebala definirati buduća suradnja dobavljača i Agrokora, ali i usuglasiti način rješavanja nagomilanog duga, prije svega dospjelih potraživanja.
Ako se postigne načelni dogovor s dobavljačima, jedina banka koja je u ovom trenutku spremna uložiti dodatni novac smatra važnim osigurati se od mogućnosti da neki nezadovoljni dobavljač u konačnici ipak blokira koncern i pokrene stečaj. Zbog toga od hrvatske Vlade očekuje određena jamstva, u smislu da se takva situacija ipak ne dogodi. Od ostalih vjerovnika Agrokora, prije svega hrvatskih banaka, Sberbanka u ovom trenutku ne očekuje toliko da joj se pridruže u osiguravanju likvidnosne podrške kompaniji već ponajprije da ne povlače ranije odobrene kredite, odnosno spremnost da ih refinanciraju.
Stav HNB-a
S obzirom na već ionako veliku izloženost prema Agrokoru, postavlja se i pitanje koliki je uopće manevarski prostor banaka za daljnje kreditiranje. U HNB-u odgovaraju da “banke samostalno donose odluke o preuzimanju kreditnih rizika”. O situaciji oko Agrokora raspitivao se i ECB, a na pitanje što su im odgovorili iz središnje banke, tek podsjećaju da nije riječ o kreditnoj istituciji te da HNB nema ovlasti za provođenje bilo kakvih mjera prema poduzećima.
Na koncu, vjerojatno najveća očekivanja ruska banka ima od Ivice Todorića. Što sve uključuje njihov dogovor i u kojoj će se mjeri on doista ispoštovati, vjerojatno će biti jasnije idućih desetak dana. No, ono što je zasad vidljivo, govori jedan finacijaš, jest akcija rezanja troškova u koncernu, “uzduž i poprijeko”.
Preustroj koncerna
To ne uključuje samo smanjivanje plaća i otpuštanja, nego i objedinjavanje zajedničkih funkcija između pojedinih tvrtki koncerna. No, to je vjerojatno tek jedan od zaloga za kredit i znak predanosti programu restrukturiranja. Na koncu, Rusi su odlučili i samo dati doprinos vraćanju povjerenja koji se ne sastoji samo od osiguravanja novca.
Kako navodi Bloomberg, čelnik Sberbanke i bivši ruski ministar gospodarstva Herman Gref je “u utorak povukao neuobičajen korak i javno kritizirao veleposlanika” Anvara Azimova, čije je izjave ocijenio “neprihvatljivima”, posebice zbog toga što su prouzročile ozbiljne fluktuacije na tržištu. Kao što je poznato, Azimov je u veljači javno upozorio na Agrokorov dug prema ruskim bankama Sberbank i VTB-u, kazavši da je Rusija zainteresirana pomoći kompanijama koje aktivno surađuju, a da Agrokor nije među njima.
Uz to, Gref je zanijekao medijske napise da želi iskoristiti poziciju najvećeg Agrokorova kreditora u osvajanju kompanije, odnosno da želi upravljati maloprodajom u istočnoj Europi. Prema ocjeni Bloomberga, hrvatska Vlada drži Grefa za riječ, te podupire napore te banke za spas Agrokora, čak i uz rizik da joj dopusti veći utjecaj na gospodarstvo.
HKO: Ni najcrnji scenarij oko Agrokora ne bi nas ugrozio
Premda je dio dobavljača Agrokora svoja potraživanja prema koncernu Ivice Todorića osigurao kod Hrvatskoga kreditnog osiguranja (HKO), tvrtke kćeri HBOR-a, u HKO-u tvrde da ih čak ni da se s Agrokorom dogodi najcrnji scenarij aktivacija tih osiguranja ne bi ugrozila.
– HKO svojim osiguranicima osigurava i potraživanja prema pojedinim društvima Agrokor grupe. Ono što možemo potvrditi jest to da HKO kvalitetno upravlja ovim rizikom te da u slučaju nastanka osiguranog rizika poslovanje društva ne bi bilo ugroženo – odgovorila je na naš upit Ksenija Sanjković, članica Uprave HKO-a.
O tvrtkama koje su svoja potraživanja prema Agrokoru osigurala kod HKO-a naša sugovornica nije željela govoriti, pozivajući se na poslovnu tajnu i propise. Neslužbeno nam je od nekoliko izvora upućenih u poslovanje HKO-a potvrđeno da je mahom riječ o malim i srednjim tvrtkama, dobavljačima Agrokora, koja su svoja potraživanja prema tom koncernu osigurala kod HKO-a, te da se radi o razmjerno malim iznosima, koji ne predstavljaju veći uteg u poslovanju HKO-a.
