Kada je prošle godine uzeo kunski kredit uz fiksnu kamatnu stopu za prvih pet godina otplate, jedan mladi novinar bio je jako zadovoljan postignutim uvjetima, piše Jutarnji list.
No, ovih se dana zapitao nije li ipak pogriješio uzimajući fiksnu kamatnu stopu? Sada smatra da će kamatne stope na stambene kredite i dalje padati, a on od toga neće imati koristi. Na njegova pozitivna očekivanja utjecale su izjave bankara, kao i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, da još ima prostora za snižavanje kamatnih stopa, barem ove godine. K tome, ekonomija se oporavlja pa je u budućnosti izgledno smanjenje premije rizika zemlje.
Bojeći se ponavljanja “slučaja franak”, od 2015. godine sve je veći broj klijenata koji se odlučuju za kredit s fiksnom kamatnom stopom. Tako je sredinom prošle godine, prema podacima HNB-a, gotovo 40 posto novih stambenih kredita odobreno uz ove stope. Je li to bila racionalna odluka? Svaki kredit, neovisno o tipu kamatne stope koju nosi, smatraju u HNB-u, izlaže dužnike potencijalnim “nepovoljnim ishodima” ovisno o budućem kretanju referentnih kamatnih stopa.
Teret otplate
“Tako nepromjenjive kamatne stope fiksiraju teret otplate kredita neovisno o promjenama referentnih stopa pa njihovo potencijalno smanjenje dužnici neće osjetiti u obliku nižih iznosa otplate”, navodi HNB u publikaciji “Makroprudencijalna dijagnostika”. Kad je riječ o varijabilnim stopama, one, pak, unose određenu neizvjesnost “glede budućih iznosa otplata kredita, koji mogu biti manji ili veći od trenutačnih, ovisno o smjeru promjene referentnih varijabilnih parametara”.
Više od toga hoće li netko propustiti moguće smanjenje kamatnih stopa, centralnu banku, naravno, brine rizik povećanja kamatnih stopa i nemogućnost otplate kredita. Vjerojatnost da se on dogodi, navode analitičari HNB-a, povećava se u uvjetima iznimno niskih, čak negativnih referentnih kamatnih stopa i nedavne promjene smjera monetarne politike Feda, “a koja bi se u idućem srednjoročnom razdoblju mogla zbiti i u europodručju”. Premda je značajno porastao broj kredita s fiksnim kamatnim stopama, među kućanstvima i dalje dominiraju oni koji imaju kredite s varijabilnom kamatnom stopom. Njih je 67 posto, a od tog iznosa 47 posto kredita vezano je uz NRS, referentnu kamatnu stopu koja se formira na domaćem tržištu, a 43 posto uz Euribor, onu koja se koristi na europskom tržištu. Iz toga proizlazi da otprilike trećina kućanstava, ona s fiksnom kamatnom stopu, mogu mirno spavati, barem kada je posrijedi mogućnost povećanja otplata, trećina ih ima kamatne stope vezane uz NRS, a trećina uz Euribor. Najrizičniju skupinu predstavlja upravo trećina zaduženih kućanstava kojima su krediti vezani uz Euribor s obzirom na to da je ta referentna kamatna stopa trenutačno čak negativna i njen je rast prilično izgledan.
Analiza
U slučaju da Euribor poraste za jedan postotni poen, rast otplate anuiteta ovisio bi, naravno, o preostalom roku otplate kredita. Prema analizi HNB-a, ako je riječ o tri do pet godina, anuitet bi porastao dva posto, a ako za otplatu preostaje više od 20 godina, anuitet bi porastao 9,3 posto.
U Erste banci, jednoj od onih koje su za promjenjivi parametar odabrale Euribor, “umjereno” su optimistični u pogledu kretanja kamatnih stopa u ovoj godini. No, slažu se s ocjenama da je srednjoročno gledano izgledan manje ekspanzivan karakter monetarne politike ECB-a te rast temeljnih kamatnih stopa, Euribora, s trenutno rekordno niskih razina.
– Krediti vezani uz NRS trebali bi pokazati manju osjetljivost na kretanje globalnih kamatnih stopa u kratkom roku, odnosno rast kamatnih stopa odgovarao bi promjeni cijene izvora domaćih banaka – kaže Alen Kovač, glavni analitičar Erste banke. Kako bi omogućila da se zaštite od rasta Euribora, postojećim klijentima, korisnicima stambenih i adaptacijskih kredita s valutnom klauzulom uz euro, banka nudi mogućnost promjene vrste kamatne stope iz promjenjive, vezane uz Euribor, u fiksnu.
– Fiksna kamatna stopa kreće se u rasponu od 4,55 posto do 5,15 posto za stambene i adaptacijske kredite. S obzirom da fiksna kamatna stopa obuhvaća cjelokupni rizik njezine promjene u razdoblju otplate kredita, ona je samim time viša u odnosu na trenutačnu prosječnu promjenjivu kamatnu stopu. Klijentima koji se odluče realizirati navedenu opciju, fiksna kamatna stopa u prosjeku će biti veća za 0,45 postotnih bodova u odnosu na promjenjivu kamatnu stopu – objašnjavaju u Erste banci.
Postojeći krediti
Točan izračun za postojeće kredite razlikuje se od slučaja do slučaja i ovisi o specifičnim elementima pojedinog kredita. Ako, primjerice, kredit iznosi 50.000 eura i odobrava se na rok od 20 godina, uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,1 posto anuitet bi bio 306 eura, dok bi uz fiksnu kamatnu stopu od 4,55 posto iznosio 318 eura. U Hrvatskoj poštanskoj banci, jednoj od onih koje koriste NRS kao referentnu stopu, podsjećaju da ona kontinuirano pada od uvođenja 2013. godine. Bez eksternog šoka koji bi mogao utjecati na ponašanje vjerovnika, David Tomašek, zamjenik izvršnog direktora Sektora financija HPB-a, smatra izvjesnim da će se NRS i ove godine smanjivati, “dok će u sljedećem razdoblju od dvije do tri godine biti stabilan na niskim razinama”.
– Potražnja za kreditima se tek počela opravljati nakon višegodišnje stagnacije. Demografska kretanja, kao i sposobnost preuzimanja novog duga izrazito su slabi. Kako cijena kredita i depozita ovisi o ponudi i potražnji, u uvjetima gdje ponuda novca nadmašuje potražnju nije realno očekivati rast kamatnih stopa na nove kredite bez obzira na kretanje referentne baze – objašnjava Tomašek. Ipak, što bi za klijente značilo povećanje NRS-a? Odgovor na to pitanje može se najbolje ilustrirati brojkama koje pokazuju kako je to nekad bilo.
U roku od tri i pol godine, kažu u HPB-u, NRS za eurske kredite pao je s 3,23 na 1,49 posto, odnosno za 1,74 postotna poena. Za nekoga tko je uzeo kredit od 80.000 eura na rok od 30 godina do kraja 2103., kada je kamatna stopa iznosila 5,91 posto, to je to značilo anuitet u iznosu od 475 eura. Za isti iznos kredita i uz isti rok kamatna stopa danas iznos 4,17 posto, a anuitet 389,8 eura. Iz toga se može zaključiti da promjena NRS-a od oko dva postotna boda, za kredit na rok od 30 godina, povećava ili smanjuje anuitet za otprilike petinu.
Od početka 2013. Euribor pao sa 0,54 na -0,10 posto
Od 2013. godine jasno je definirano da se varijabilne kamatne stope sastoje od fiksnog dijela, koji ne smije rasti tijekom kreditnog odnosa, te promjenjivog dijela koji se mijenja u skladu s kretanjem promjenjivih parametara, a to su prije svega Euribor, referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu, zatim Libor, referentna stopa po kojoj banke posuđuju novac jedna drugoj na londonskom međubankarskom tržištu, te NRS, nacionalna referentna stopa koja predstavlja prosječni trošak financiranja banaka na domaćem tržištu.
Od početka 2013. godine, koliko traje intenzivniji pad kamatnih stopa, 12-mjesečni Euribor pao je s 0,54 posto na -0,10 posto, a u godinama nakon krize kretao se između 1,2 i 2 posto. Kada je riječ o 12-mjesečnom NRS-u, on je od uvođenja 2013. godine pao između 1,77 i 1,15 postotna poena za kredite u kunama te između 1,65 i 1,38 postotnih poena za kredite u eurima. Tako da je danas na razinama od 1,15 i 1,49 posto.
