Ministar financija Zdravko Marić u Dnevniku Nove TV odgovarao je na pitanja Mislava Bage o procjenama gospodarskog rasta, kao i o Crkvi i plaćanju poreza na dobit.
Tri posto je dobra procjena. Mi i Mađari smo u odnosu na zadnju procjenu Europske komisije najviše narasli. No, koliko treba rasti gospodarstvo da bi došlo do većeg zapošljavanja. Je li to pet ili šest posto?
Ova stopa rasta (tri posto) je otprilike neka, možemo tim rječnikom reći, točka pokrića. Dakle, stopa rasta koja počinje generirati radna mjesta. Vidite i u projekcijama Europske komisije, tako i u našim. Ali to je opet jedna stopa koja u nekom srednjem roku nas kao Vladu, ali i sve nas skupa koji se bavimo gospodarstvom ne bi trebala zadovoljiti u nekom srednjem roku. I sigurno trebamo ciljati stope rasta od najmanje četiri, a vi znate da smo si zacrtali za cilj i pet posto.
To znači da bi na stopama rasta od četiri i pet posto građani u svojim novčanicima i osjetili taj rast?
To je suština. Jer makroekonomske brojke za svakog od nas kao građanina mogu biti samo nekakva apstraktna kategorija. Oni to moraju osjetiti. Priželjkujemo stope rasta između četiri i pet posto. To je rast koji će generirati radna mjesta koji će između ostaloga, u konačnici, značiti da ga svi građani osjete puno bolje nego danas.
I u bivšoj Vladi i u ovoj stalno se govorilo – osobna potrošnja, osobna potrošnja… No, bojite li se da ta osobna potrošnja koja je dobra, koja raste, koja je generator, da nas opet ne vrati u ono stanje predkrize gdje su ljudi kupovali i zaduživali se, kupovali stanove pa smo došli gdje smo došli.
Reći ću vam da je današnja stopa rasta, bez obzira što je možda na nešto nižoj razini nego predrecesijska, ipak zdravija jer upravo ne radi ovo o čemu vi govorite. Dakle, ovo je zdraviji rast koji je generiran iz domaće potražnje, kako osobne tako i investicijske. Ne generira naše deficite. Prije recesije je Hrvatska imala dosta visoke razine deficita tekućeg računa, a tijekom recesije i deficit proračuna. Tako da je ova stopa rasta nešto ipak drugo i smatram da je to puno zdraviji i održiviji model rasta za Hrvatsku.
Ovakva procjena je dobra i zbog kreditnog rejtinga. Znači onda i manja kamata državi, manje kamate bankama, manje kamate nama građanima. Imate li Vi osobni plan ili procjenu za koliko vremena, je li to šest mjeseci ili godinu dana, je moguće hrvatski kreditni rejting, koji je u tzv. “smeću” dignuti u investicijski?
Pa prvi korak smo učinili uspješno. Dvije rejting agencije su nam stabilizirale izglede kreditnog rejtinga što je prvi pozitivan pomak nakon deset godina. Za dalje su vrlo jednostavno i jasno napisale u svojim izvješćima. Potrebno je nastaviti s ovakvim rezultatima.
Koliko Vam treba za to?
Pa ja bih rekao do investicijskog rejtinga – sigurno u drugoj polovici mandata, ne prije toga.
Moram Vas pitati jednu stvar. U devedeset posto slučajeva u privatnim tvrtkama putni nalozi se isplaćuju na žiro račun. Kod vas u državi, za državne službenike i dužnosnike novac za putovanje se praktički dobiva na ruke. Zar je to takav problem za riješiti?
Pa nije, nije problem. Oko te problematike, ne samo vezane za ove recentne događaje koje ne bih htio komentirati, ali i općenito gledano, mislim da se na toj tematici može napraviti još pomaka u pozitivnom smjeru, i po pitanju transparentnosti. Osim toga, postoje određeni podzakonski akti koje trebamo, između ostaloga mijenjati, jer su se promijenile i neke okolnosti.
Kada Crkva počinje plaćati porez na dobit?
Već od ove godine. Od ovog mjeseca. Obavijest je poslana. To je ipak jedan malo sveobuhvatniji iskorak. Porezna uprava zajedno s Hrvatskom biskupskom konferencijom i svima koji su za to zaduženi vodi aktivne razgovore i to je, ja bih rekao, sve već itekako dobro pripremljeno.
Postoji li neka procjena o kojoj imovini je tu riječ, koliko se toga može obuhvatiti s tim porezom?
Pa teško je reći o procjenama. Govori se samo o onom dijelu koji se može kategorizirati kao nekakva vrsta gospodarske djelatnosti. Dakle, onaj tržišni element. Bilo u ovom slučaju Crkve, ili bilo koje druge neprofitne institucije odnosno udruge. I ono što je posebno i prepoznato i to treba isto tako apostrofirati je da se iz perspektive Crkve gleda na razinu župa odnosno biskupija kao pravnih osoba. Dakle, upravo ovaj prag od 230 tisuća, što će zapravo mnogima od njih nešto značiti jer nije problem samo financijskog tereta određenog plaćanja nego vođenja knjiga.
Možete li mi reći iznos. Sigurno ste radili simulaciju. Porezna uprava radi simulacije za sve. Sigurno ste radili simulaciju koji iznos je u pitanju koji će biti obuhvaćen.
Ja bih se u ovom trenutku suzdržao od točnih brojki i projekcija u tom smislu. Vidjet ćemo tijekom godine.
Mislite li da će se u Vašem mandatu kupiti eskadrile aviona?
Vlada je nedavno donijela jedan strateški dokument koji, zaista mislim, treba plijeniti malo više medijske pažnje. To je strategija upravljanja javnim dugom gdje je vrlo jasno definirano da je strateški nacionalni interes smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. Ima jako puno, naravno, potreba za državu pa tako između ostalog i segmenta o kojem vi govorite. Na tu temu treba napraviti, između ostalog, i temeljite analize i vidjeti koje su to opcije, a onda sukladno tome i između ostalog definirati nekakav vremenski horizont i financijsku konstrukciju.
Hrvatsko vijeće obrane izjednačilo bi se s vojnicima Hrvatske vojske. Ima li novca za to?
Ono što je u medijima plasirano… ja nisam vidio takav prijedlog od kolege Medveda. Mislim da će on to adekvatno i na pravi način komunicirati. U ovom dijelu s kojim smo krenuli vidite i sami da je ove godine proračun Ministarstva branitelja blago povećan, što je sigurno dobra stvar, ali ono što je ključno je da sve moramo gledati iz perspektive održivosti javnih financija i javnog duga.
Ne date novac nikome?
Takav sam.
