Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine i predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić u intervjuu za Hinu najavljuje preimenovanje Trga maršala Tita u Kazališni trg, o čemu je već razgovarao sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem i očekuje njegovu potporu, a otkriva i da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ide po pobjedu na lokalnim izborima za grad Zagreb te je li on kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić smatra da se odluka o eventualnom preimenovanju Trga maršala Tita u Kazališni trg treba donijeti na referendumu, koji bi se održao 21. svibnja iduće godine, kada i lokalni izbori.
Komentirajući prijedlog predsjednika zagrebačke Gradske skupštine Andrije Mikulića (HDZ) za preimenovanje Trga maršala Tita u Kazališni trg i prijedlog gradonačelnika Milana Bandića da se o tome organizira referendum, gradski zastupnik SDP-a i tajnik zagrebačke organizacije stranke Dominik Etlinger u subotu je poručio kako se slaže da je nužno promijeniti neka imena u gradu, ali prije svega – ime gradonačelnika i ime predsjednika Gradske skupštine.
Građanska inicijativa Krug za Trg godinama se zalaže za Hrvatsku bez totalitarističke simbolike, na osobit način za promjenu imena zagrebačkoga trga koji se sada zove Trg maršala Tita. Predlažu ime Kazališni trg, Sveučilišni trg ili koje drugo ime, u skladu s kulturnim i moralnim vrijednostima.
Aktivnosti Kruga za Trg
Za postupak promjene imena trgova i ulica u Zagrebu nadležna je Gradska skupština grada Zagreba. Prijedloge u prvom koraku prihvaća ili odbacuje njezin Obor za imenovanje naselja, ulica i trgova. Odbor artikulira stajalište skupštinske većine, a nju u Zagrebu, poznato je, već dugo godina čine stranke ljevice – koje odbijaju razgovor o odgovornostima za komunističke zločine. Krug za Trg je pisane zahtjeve upućivao Odboru u svakom dopuštenom vremenskom intervalu. Nažalost, za odluke Odbora doznavao je iz medija jer predstavnička tijela ne moraju, ne žele li, građanima obrazlagati svoje odluke. Marin Knezović (SDP), dugogodišnji predsjednik Odbora obično bi izjavljivao da se zahtjev Građanske inicijative Krug za Trg jednoglasno odbija zato što Tito ima velike zasluge u narodnooslobodilačkoj borbi jer je objedinio antifašističke snage te je Hrvatsku svrstao na pobjedničku stranu (Hina, 8. prosinca 2011.). U međuvremenu, od svibnja 2013., Odbor vodi Zoran Piličić (HDZ), koji, u skladu s aktualnim pristupom svoje stranke, podržava zahtjeve Kruga za Trg. Nažalost, nema mogućnost donošenja povoljne odluke jer većinu članova Odbora i dalje čine pripadnici stranaka ljevice, piše na web stranici Kruga za Trg.
Krug za Trg odlučio se za djelovanje kojim bi postigao politički pritisak. Tijekom šest godina održano je sedam velikih prosvjeda i niz manjih javnih manifestacija. Na prosvjedima je često sudjelovalo i po više tisuća prosvjednika. Na javnom prosvjedu u veljači 2008. prosvjednici su velikim crnim platnom simbolički prekrili Meštrovićev Zdenac života i prostor pred ulazom u Hrvatsko narodno kazalište, u znak sjećanja na ljude koje je Tito poslao u smrt. U lipnju 2009. istaknuli su velike fotografije žrtava, redovito vrlo mladih žena i muškaraca, te su prikazali njihove pojedinačne biografije. U svibnju 2012. prosvjed su organizirali u suradnji s Hrvatskim helsinškim odborom pa je kao jedan od govornika nastupio član upravnog odbora HHO-a prof. dr. Ivo Banac, povjesničar. On je u svom nastupu tom prigodom rekao: Međunarodni kolaps komunizma i pritisci iz samog društva prisilili su diktaturu na povlačenje, ali zdanje diktature nikada nije razoreno kamen po kamen…
Tijekom prošlih godina Krug za Trg se na osobit način obraćao Sveučilištu u Zagrebu te Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji se nalaze upravo na Trgu maršala Tita. Tražili smo da sa svoje strane pokrenu postupak za promjenu imena Trga. Tužnom lakoćom bilo nam naime moguće utvrdili imena nekoliko stotina studenata koje su komunističke vlasti ubile u poslijeratnom razdoblju – i to u vremenu kada je na Sveučilištu u Zagrebu, tada jedinom sveučilištu na hrvatskim prostorima, studiralo tek nekoliko tisuća studenata. Tijekom akademske godine 1943./1944. bila su, primjerice, upisana 4493 studenta. Također, mnogi studenti zatvarani su i u kasnijim godinama jugoslavenske diktature, osobito 1971., nakon sloma Hrvatskog proljeća. Prilikom manifestacija ispred Sveučilišta članovi Kruga za Trg su ružama, uz koje su bili osobni podaci o ubijenima, okitili ogradu uzduž zgrade Sveučiliša.
Perspektive
Krug za trg se oslanja na zakone i međunarodne konvencije o ljudskim pravima, a također na Rezoluciju Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima od 25. siječnja 2006. te na Rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. Na osobit način važna je Deklaracija Hrvatskog sabora od 30. lipnja 2006. o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog poretka u Hrvatskoj. Hrvatska Deklaracijom obznanjuje da će poticati jasnu društvenu osudu počinjenih zločina te da će se brinuti da žrtve i njihove obitelji dožive suosjećanje, razumijevanje i priznanje za patnje. Također se obvezuje da će se brinuti o izobrazbi mladih o teškom i tragičnom komunističkom razdoblju.
Osobitu pomoć našli smo u potpori brojnih istaknutih pojedinaca. Zahtjev Gradskoj skupštini u listopadu 2011. potpisalo je petsto uglednih građana – sveučilišnih profesora, znanstvenika, gospodarstvenika, umjetnika te crkvenih dostojanstvenika. Također, brojni partneri postoje i u Europi. Od listopada 2011. djeluje Platforma europskoga sjećanja i savjesti, tijelo Europske unije, kojoj je cilj prevenirati oživljavanje svakoga totalitarnog režima te podupirati aktivnosti institucija koje se zalažu za suočavanje s posljedicama totalitarizama, na osobit način s posljedicama komunizma.
Obratili smo se, primjerice, i predsjedniku Savezne republike Njemačke gospodinu Joackimu Gaucku, s molbom za potporu i savjet. Predsjednik Gauck je sam u DDR-u bio borac za demokraciju, a kasnije, u trenucima ujedinjenja, povjerenik za postupanje s dokumentima tajne službe Stasi. U prosincu 1012. bio je u Hrvatskoj te je na Pravnom fakultetu u Zagrebu – na Trgu maršala Tita! – govorio na temu politike i morala. I tom je prilikom naglasio veliki značaj nedvosmislenog suočavanja s komunističkom diktaturom. U odgovoru Krugu za Trg on piše: Pitanja suočavanja i pitanja kulture sjećanja zaokupljaju ne samo mlade demokracije poput Hrvatske, već čak i mnoge zemlje koje su diktatorske režime nadvladale prije duljeg vremena… Kada je riječ o teškim razdobljima, suočavanje s vlastitom prošlošću za svaku je zemlju teški izazov… (iz pisma od 11. ožujka 2013.)
Krug za Trg nastaviti će svojim aktivnostima. Kazališni trg (Sveučilišni trg) bit će veliki korak za Hrvatsku suvremenost i demokraciju, kažu u toj inicijativi.
