Porezno rasterećenje postaje prioritetni zadatak nove Vlade, kazali su prvi dan svog mandata i premijer i ministar financija. Zdravko Marić privodi kraju konzultacije te se očekuje da će idući tjedan paket poreznih zakona staviti u javnu raspravu. Što će se i kako mijenjati, i dalje je tajna.
Građanima je najzanimljivije oporezivanje plaća i promjene u načinu oporezivanja dohotka. Neoporezivi dio plaće trebao bi se dići na 3750 kuna, uz smanjenje najveće stope poreza na dohodak s 40 na 36%. Povećao bi se i iznos porezne osnovice od koje se primjenjuje najveća stopa na 20 tisuća kuna. Da bi se dobila cjelovita slika koliko će rasti plaće, važni su i detalji koji su još nepoznati, a vezani su uz primjenu “sintetičkog” poreza, porezne razrede i osobne odbitke.
Radnici s malim primanjima i inače ne plaćaju porez na dohodak pa će nova pravila biti uglavnom neutralna za njihova primanja. Sve neto plaće koje su niže od 4000 kuna mogle bi porasti tek kad bi se smanjivali socijalni doprinosi, no to bi otvorilo nove rupe u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.
Procjena je da 4 od 10 zaposlenih u državi neće plaćati ni lipe poreza i prireza na dohodak ako neoporezivi dio dohotka poraste na 3750 kuna, a više od toga kroz taj oblik poreza malo koja država može dati. Srednje bi plaće trebale porasti 100 do 300 kuna mjesečno, a najveće više od tisuću kuna.
Zakon bi do 15. studenoga trebao u Sabor.
Porez na nekretnine tek 2018.
Dosta prašine digla je i najava uvođenja jednostavnog poreza na nekretnine, odnosno pretvaranje komunalne naknade u porez, no taj bi se porez počeo plaćati tek od 2018. Očekuje se i spuštanje poreza na dobit za velike sustave na 18, a male na 12 posto, dok bi se promjene u oporezivanju PDV-a (sa stopama 6, 12 i 24) prenijele u drugu polovicu mandata, piše Večernji list
