Rezultati Ankete o radnoj snazi (koja je temeljena na alternativnoj, međunarodno usporedivoj metodologiji Međunarodne organizacije rada) pokazuju, kao i administrativni podaci, najveće pozitivne godišnje pomake u području nezaposlenosti. Iako daleko skromniji, pozitivni se pomaci vide i u području zaposlenosti, što pokazatelje iz ovog izvora zasad razlikuje od onih iz administrativnih izvora.
No, zabrinjavajuće su, a i zajedničke objema metodologijama, negativne promjene koje se uočavaju u području razine aktivnosti i kretanja radno sposobnog stanovništva, što dokazuje da je pozitivni smjer kretanja nezaposlenosti ujedno pod značajnim utjecajem nepovoljnih elemenata poput ekonomske emigracije i demografskog osipanja.
Naime, u prvoj polovini ove godine zabilježen je godišnji pad broja nezaposlenih (za 58 tisuća), dok je broj zaposlenih porastao daleko skromnije (za 15 tisuća), što je rezultiralo godišnjim smanjenjem radno aktivnog stanovništva za tu razliku (43 tisuće). Uslijed snažnog smanjenja broja nezaposlenih, stopa nezaposlenosti spustila se za 2,7 postotnih bodova, na 14,1%, što je najniža stopa u prvoj polovini godine od 2010. Istodobno je stopa zaposlenosti samo blago povećana, i to za 0,6 postotnih bodova (na 44,2%), na što je, pored blagoga rasta broja zaposlenih, utjecalo i smanjenje radno sposobnoga stanovništva.
Naime, radno sposobno stanovništvo kontinuirano opada, sada već 28 uzastopnih kvartala te je njihovo trenutno stanje na razini od 3,595 milijuna, što je za 12 tisuća osoba manje nego prošle godine, 49 tisuća manje nego u prvoj polovini 2008. godine te ujedno rekordno nisko otkad postoje relevantni podaci za usporedbu.
I pored ovako značajnog smanjenja radno sposobnoga stanovništva, stopa aktivnosti pala je uslijed još snažnijeg smanjenja broja radno aktivnih stanovnika, koji je u prvoj polovini godine iznosio 1,847 milijuna, najniže od 2013. godine (kada se uspoređuju prve polovine godine).
To navješćuje da se značajniji pozitivni pomaci na tržištu rada neće dogoditi ni ove godine, već će ostati blagi i suzdržani, u skladu s presporim oporavkom gospodarske aktivnosti, a ostat će pod pritiskom ekonomske emigracije i negativnih demografskih trendova. Ujedno će takvom dinamikom hrvatsko tržište rada i ove godine ostati među onima s najlošijim pokazateljima pri usporedbi s ostalim članicama EU: prema većini pokazatelja, od Hrvatske su lošiji samo Grčka i Španjolska, prema nekima su Cipar i Italija vrlo blizu, a od prosjeka EU udaljeniji smo nego 2008. godine.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U prvoj polovici ove godine bilježe se pozitivni trendovi na tržištu rada, osobito u pogledu nezaposlenosti, i nešto manje u domeni zaposlenosti. Time se ipak ne postiže povećanje aktivnog stanovništva, već nasuprot, smanjenje. Zbog slabih pomaka, Hrvatska se i nadalje nalazi među onim državama EU koje imaju najlošije pokazatelje s tržišta rada, što ne iznenađuje s obzirom na prespori rast gospodarske aktivnosti.”
