Okrugli stol: Prgomet, Varga i Bekavac o zdravstvu u Hrvatskoj

U HUP-u je danas održan okrugli stol na temu zdravstva, na kojemu su sudjelovali predstavnici HUP-a, Marina Pulišić i Zoran Knežević te predstavnici političkih stranaka Drago Prgomet iz HDZ-a, Siniša Varga iz Narodne koalicije te Ivan Bekavac iz Mosta.

Komentirajući značenje univerzalno dostupnoga javnog zdravstva, Prgomet je odlučio krenuti od lista čekanja.

“Sve političke stranke inzistiraju na tome da zdravstveni sustav bude solidaran. Male države i mali narodi moraju zadržati princip solidarnosti po pitanju zdravstvenih usluga. To podrazumijeva da se ne može potpuno identična zdravstvena usluga pružiti nekome u Zagrebu ili u Baranji, ali bitno je da imaju jednake šanse dobiti jednako kvalitetnu zdravstvenu uslugu i to politika nastoji postići”, rekao je Prgomet.

Na pitanje je li neograničena solidarnost zapravo iluzija, Varga je rekao da svaka članica Europske unije ima drugačije omjere solidarnosti.

“Hrvatska je kao članica Europske unije dužna imati univerzalnu zdravstvenu zaštitu. Svaka članica ima drugačije omjere tih univerzalnosti”, rekao je Varga, istaknuvši sustav osiguravanja NHS u Velikoj Britaniji, koji zapravo sam sebe financira.

“Solidarnost je najjeftiniji oblik financiranja za svakog pojedinca”, rekao je Varga i istaknuo da je za samodostatnost zdravstvenoga sustava potrebno imati barem deset milijuna korisnika toga sustava.

“Kad bi nas bilo minimalno deset milijuna i kad bismo svi bili članovi univerzalnog sustava, bili bismo samodostatni”, rekao je Varga.

Potrebno je napraviti puno reformi, posebice po pitanju zaraznih i kroničnih bolesti, istaknuo je bivši ministar zdravlja.

“Hrvatski zdravstveni sustav može biti bez liste čekanja”, rekao je Varga.

Mostov Bekavac ne slaže se s Vargom.

“Naravno da je, po mom mišljenju, smiješno govoriti o Hrvatskoj bez listi čekanja i to nije odgovorno kazati”, rekao je Bekavac, istaknuvši da i Njemačka i Austrija imaju liste čekanja. “Riječ je o nužnosti, kako bi solidarno javno zdravstvo moglo funkcionirati. Kako ulazimo u trgovinu jedni za drugima, tako funkcionira i zdravstvo”, rekao je Bekavac. Istaknuo je i iznos potreba koje čeka javno zdravstvo u Hrvatskoj. To nije 24 milijarde kuna potreba za javno zdravstvo kakvo je danas, istaknuo je Bekavac, nego je čeka 28 ili 30 milijardi kuna za koju godinu. “Mislim da bismo se time trebali baviti. Predmet razmišljanja treba biti kako namaknuti taj iznos za koju godinu”, rekao je Bekavac.

Knežević je istaknuo i problem visine BDP-a.

“Ono što nas stalno zanima i što smo željeli ostvariti ulaskom u Europsku uniju jest da se uspoređujemo sa članicama, a ne s nekima drugima, i to s boljima od nas, a ne da nas se stavlja na začelje. Problem je koliki je naš trenutni BDP. Trenutno se nalazimo u situaciji da jedan zaposleni koji plaća doprinose, još dvoje nosi za sobom. Dakle, jedan plaća za troje. Ne dvojimo da ćemo doći u situaciju da će BDP rasti, jednoga dana ćemo biti u situaciji da se može investirati, ali nama treba rješenje sada”, istaknuo je Knežević.

Kazao je da je potrebna sinergija javnoga i privatnog zdravstva, odnosno jedan sustav zdravstva, od kojega će imati koristi i jedni i drugi.

Pulišić je predstavila problem iz perspektive industrije.

“Naša industrija je izrazito uređena i kao takva očekuje od administracije praćenje u smislu uređenosti i provođenja procesa. Mi zaslužujemo biti strateški i biti pravi partner sustavu. Međutim, koliko god se trudili nametnuti, naši napori ne postižu rezultate kakve priželjkujemo”, rekla je Pulišić, istaknuvši da je administracija spora i nekonkretna te da svi gube vrijeme, koje bi se moglo bolje i više iskoristiti.

Industrija je ponudila i konkretne mjere, istaknula je Pulišić. Po pitanju PDV-a jasno smo ukazali mogućnost da se uštedi na cijeni lijekova naplatom recepata. Apeliramo da se ta stopa PDV-a smanji da se rastereti budžet, objasnila je.

“Neprestano nas se gleda kao rashodovnu stranu proračuna, međutim mi smo prihodovna strana. Mi smo i izvoznici, 62 posto izvozimo van i to je najkvalitetnija roba koja se izvozi u Hrvatskoj”, kazala je Pulišić, s kojom su se složili ostali sudionici okrugloga stola.

Izvor: N1

Facebook Komentari