Posebni savjetnik Ante Ramljaka za poljoprivredu, Vlado Čondić-Galiničić i Tihomir Jaić koji predstavlja udruge poljoprivrednika, gostovali su u TNT-u gdje su govorili o načinu na koji Agrokor upravlja zemljištem.
Nevjerojatno je da se za te hektare plaća 6 milijuna kuna godišnje pa da se 4 milijuna ne plati. Istovremeno kompanija prima 150 milijuna kuna poticaja.
Čondić-Galiničić: Ovo je dio isječka cijele problematike najma zemljišta u Agrokoru. Koncern u 4 temeljne firme raspolaže s 33 tisuće hekatra zemljišta. Kad je u pitanju koncesija, Agrokorove kompanije ništa drugačije nisu prošle. Tko raspisuje natječaj određuje cijenu. To ovisi o lokalnoj upravi. Ugovori su toliko vrijedili. Kad uzmemo koliko Belje na svoje 22 tisuće hektara plaća 550 kuna po hektaru, Agrolaguuna skoro 1000 kuna. PIK Vinkovci 900 kuna, a VuPik skoro 1300 kuna. Država je cijene mijenjala od vremena do vremena i Argokorove kompanije nisu bile, kao ni drugi, u prilici pregovarati. Ova 4,3 milijuna duga koji su ostali su nastali zbog problema s likvidnošću. Osim ta 4 milijuna ima još duga i lokalnoj upravi od oko 2 milijuna i oni kao i svim dužnicima ulazi u status tražbina i rješavat će se kao i svi drugi.
Ono što bih htio reći jest da Agrokor ne dobiva 150 milijuna kuna poticaja nego 120 milijuna godišnje. Ako uzmete da Hrvatska u omotnici ima 3,3 mlrd. kuna imate sličan postotak korištenja koliko tko dobiva. Kompanije Agrokora imaju 3,3 posto zemljišta a proizvode 50 posto svinja. Nema razlike u onome što dobivamo. Gospodarimo 3,3 posto, a ukupna omotnica je 3,4 posto.
Jaić: U Vinkovcima je 1000 hektara dano Agrokorovim tvrtkama po 220 kuna, u Dardi ima parcela od 1.200 hektara za 348 kuna i još 5.000 hektara po 330 kuna To je preko 9 tisuća hetara koji se daju po ispod 350 kuna u najam. Drugi problem što se našeg zakona tiče koji je po meni loš. Zašto? Loš je jer u tome vidu kad država raspiše natječaj te parcele dobivaju oni s najviše bodova. Agrokor je dobio sve legalno i to je neosporno, ali zakon je loš. Prema njemu se srednji OPG ne može nositi s PIK Beljem s Vinkvocima, s Vupikom i sličnima za najbolje parcele. Jer gospodarski program boduje promet i broj zaposlenih.
Očito je da se država odlučila na to da stvara veću kompaniju…
Jaić: Trebala bi biti intencija Hrvatske da idemo u stvaranje temelja za unapređenje OPG-a. Da se stavi uvjet da u temeljnim postavkama po povezanim OIB-ima ne može dobti 100 hektara. Tek kad se svi jave koji su zainteresirani tada velike kompanije mogu uzeti ostatak. Oko Bjelvoara jedna tvrtka dobije 90 posto zemljišta, a OPG-i ne mogu naći povoljno od države nego moraju od fizičkih osoba uzeti i platiti puno veće najmove. Te fizičke osobe zadržavaju poticaj za sebe iako ništa na tome ne obrađuju.
Najveći investitori dolaze na pregovore s vladom. Strahujete li vi da bi se bankari mogli naplatiti prije dobavljača? Ima li tog kredita kojeg svi čekaju i koji znači i plaće i robu?
Jaić: Informacije kapaju. Ali ono što smo vidjeli ovih nekoliko dana, to općenito male dobavljače zabrinjava. Imamo problem mjenica gdje banke odbijaju produžiti promemorije i produženje i rade pritisak da mjenice pretvore u kredite što znači da je taj dug od te tvrtke. Tako da banka nije više u odnosu s Agrokorom i sutra kad dođe do oprosta dugova gubit će samo dobavljači, a ne banke. Drugi problem je što se tiče odbijanja davanja kredita Rusa i domaćih banaka. Normalno da je to veliki problem sada. Nastaje i problem kako će se Agrokor pripremiti za ljetnu sezonu, kako će platiti robu i napuniti police. To je jako velik problem i bojim se da ne dođemo do konačnog rješenja.
Analiza: Zašto Andrej Plenković i ovakav HDZ neće donijeti prosperitet Hrvatskoj
