Početkom godine objavljeno je oko 15 tisuća slobodnih radnih mjesta kod približno šest tisuća poslodavaca, a četiri najtraženija zanimanja su: konobar, prodavač, kuhar i čistačica! Izuzmu li se iskusni kuhari, sve su to poslovi gdje se mjesečna neto plaća vrti oko četiri tisuće kuna te je 50 posto niža od državnog prosjeka, piše Večernji list.
Prema potražnji slijede: medicinske sestre, vozači, ekonomisti, zidari, zaštitari i njegovatelji, a za koji mjesec, kada se zahukta turistička ili građevinska sezona, ta će se kolekcija popuniti spektrom zanimanja u ta dva sektora.
IT sektor ima europske plaće
U ovu godinu ušli smo s prosječnom plaćom od oko šest tisuća kuna i godišnjom stopom rasta plaća od približno pet posto. Hrvatska tek s oporavkom BDP-a zadnjih nekoliko godina sramežljivo prati dinamiku rasta plaća u ostalim tranzicijskim zemljama, no ekonomsko zaostajanje za usporedivim ekonomijama odrazilo se i na cijenu rada. Npr., Češka je u ovu godinu ušla sa 6600 kuna (870 eura) prosječne plaće te nas je pretekla za 70 eura, Poljska zaostaje 20-ak eura, dok su prosječne plaće u Njemačkoj 2,8, a u Austriji 2,4 puta veće nego u Hrvatskoj pa prema tim državama hrli sve više domaće radne snage.
Plaće zaposlenih s visokom stručnom spremom kreću se od približno šest do 16 tisuća kuna, niže su vrijednosti u tekstilnoj i obućarskoj industriji te kod zaštitara, dok fakultetski obrazovane osobe u duhanskoj industriji zarađuju oko 16 tisuća kuna neto. Možda je bolje izdvojiti prosječna primanja inženjera u IT sektoru koja se kreću između 14 i 15 tisuća kuna.
Rijetka je to industrija koja se i plaćama uklopila u međunarodnu podjelu jer bismo inače ostali bez ljudi! Zaposleni s visokom stručnom spremom u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju oko 8300 kuna, slijede ih ljudi s višom stručnom spremom čija je plaća oko 6500 te na trećem mjestu VKV radnici koji zarađuju oko 6 tisuća kuna neto.
Visokokvalificirani radnici, navodi DZS, mogu u Hrvatskoj zaraditi i do 9 tisuća kuna (upravljačke djelatnosti), no takve su plaće ipak rjeđe, a raspon plaća VKV radnika ovisno o branši kreće se od četiri do devet tisuća kuna. Za VKV radnike u naftnoj, farmaceutskoj, računalnoj industriji ili telekomunikacijama uobičajeno je da zarađuju između sedam i osam tisuća kuna, a VKV radnik u drvnoj industriji može računati na četiri tisuće kuna mjesečne plaće.
Satnica je u nas 10 eura
Europski statistički ured Eurostat navodi da je prosječna bruto satnica u Hrvatskoj preklani bila deset eura (iz tog podatka isključen je javni sektor), ali on uključuje sva javna davanja vezana uz plaću (porezi i doprinosi, naknade za prijevoz i tsl). Slovačka satnica bila je 10,7 eura, Češka 10,3 eura i obje su nas te zemlje 2016. godine pretekle po plaćama. Cijena sata rada unutar EU kreće se od 4,4 eura u Rumunjskoj do 43,4 eura u Danskoj. Njemačka je bruto satnica 33,4 eura, Slovenska 16, Grčka 13,9 eura, a iza Hrvatske su po bruto plaćama još Bugarska, Letonija, Litva, Poljska i Rumunjska. Po pojedinim su zanimanjima razlike u plaćama još izraženije, primjerice njemačka cijena sata rata u jednostavnim zanimanjima je 10,38 eura, a hrvatska 3,75 eura. Rukovoditelji u Hrvatskoj rade za 13,3 eura po satu, u Sloveniji za 20, a Njemačkoj za 46 eura. Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj. Uostalom, kakva ekonomija, takve i plaće, piše Večernji.
