Nakon uhićenja i određivanja pritvora desetorici pripadnika HVO-a, postavlja se pitanje otkud Tužiteljstvu BiH dokumentacija temeljem kojih se pripadnike HVO-a tereti za ratni zločin.
Institucije BiH su do dokumentacije, moguće je, došle ‘molbom’ DORH-u, kao što je to i prije bio slučaj.
N1 je, naime, u posjedu dokumenta iz 2012. godine u kojem DORH od Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra traži da omoguće predstavnicima Tužiteljstva BiH uvid u arhiv HVO-a, tadašnje Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Hrvatske Republike Herceg Bosne i njezinih sljednika u vezi s više istraga.
Protokol o suradnji DORH-a i Tužiteljstva BiH potpisan je tek 3.6.2013. i njime se predviđa da dva tužiteljstva jedan drugom mogu dostavljati podatke i dokaze o postupcima za kaznena djela ratnog zločina počinjena na području RH i BiH.
Postavlja se pitanje na temelju kojeg sporazuma su tužitelji iz BiH mogli sami pregledavati hrvatski arhiv s obzirom da je Protokol o suradnji potpisan godinu kasnije od navedenog zahtjeva?
Ante Nazor, ravnatelj Hrvatsko memorijalno-dokumentacijskog centra je dao dokumente, rekao je Ljubo Ćesić Rojs danas za N1.
Nazor je rekao da je 100 tisuća stranica završilo prije toga u Haagu, a dokumenti su izišli na nalog DORH-a.
Podsjetimo, u ponedjeljak je deset osoba uhićeno na području Orašja u velikoj akciji Državne agencije za istrage i zaštitu BiH.
Osumnjičeni se terete da su kao pripadnici struktura HVO u Orašju, Vojne policije HVO i policijskih struktura, kao i stražara u logorima i objektima za zatočenje, počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti s područja Orašja i okolnih mjesta od mjeseca travnja 1992. pa do mjeseca srpnja 1993. godine. Osumnjičeni se terete za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti iz članka 172. KZ BiH.
Danas je sud osumnjičenima odredio jednomjesečni pritvor zbog mogućnost bijega u Hrvatsku i utjecaja na svjedoke i mogućnost krivotvorenja dokumenata i izvještaja.
