Nakon više tjedana nesuglasica među ustavnim sucima, postignut je dogovor o tonskom snimanju sjednica i otvaranju dijela rada Suda za medije. Odluke je jednoglasno podržalo sedam prisutnih sudaca, dok troje sudaca koji su se protivili dosadašnjem načinu uvođenja snimanja nije sudjelovalo na sjednici.
Ustavni sud Republike Hrvatske napravio je korak prema većoj transparentnosti rada. Na sjednici održanoj u ponedjeljak sedam od ukupno deset sudaca jednoglasno je donijelo dvije odluke kojima se uređuje tonsko snimanje sjednica i omogućuje predstavnicima medija praćenje dijela rada Suda.
Prvom odlukom prihvaćen je Pravilnik o tonskom snimanju sjednica, stručnih sastanaka i sjednica vijeća Ustavnog suda, a predsjednik Suda Frane Staničić ovlašten je za njegovu objavu. Pravilnik stupa na snagu u utorak, a dostupan je na internetskoj stranici Ustavnog suda.
Drugom odlukom omogućeno je otvaranje sjednica na kojima se odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom te drugih propisa s Ustavom i zakonom.
Time bi mediji ubuduće trebali dobiti pristup dijelu sjednica koje su dosad bile zatvorene za javnost.
Troje sudaca nije sudjelovalo na sjednici
Odluke su donesene bez sudjelovanja troje ustavnih sudaca, Andreja Abramovića, Lovorke Kušan i Sanje Bezbradice Jelavić. Ti suci su u javnosti percipirani kao ljevičarsti, pod utjecajem SDP-a i Možemo. Premijer Andrej Plenković optužio je ranije to troje sudaca Ustavnog suda, koji bojkotiraju rad zbog tonskog snimanja sjednica, za neodgovornost, licemjerje i opstrukciju koju je, prema njegovim tvrdnjama, potaknula lijeva oporba. Predstavnici lijeve oporbe odbacuju optužbe da upravljaju sucima te uzvraćaju da je zastoj posljedica pokušaja vladajućih da osiguraju prevagu u institucijama.
Kako smo ranije izvještavanja, ti suci su se prethodnih tjedana protivili načinu na koji je uvedeno tonsko snimanje sjednica, smatrajući da je za takvu praksu potrebna formalna odluka Suda. Također su tražili da predstavnici medija budu prisutni već na današnjoj sjednici.
Njihov izostanak nije spriječio održavanje sjednice jer je bilo osigurano potrebnih sedam sudaca za odlučivanje.
Andrej Abramović potvrdio je da nije sudjelovao te je otkrio kako je predložio kompromisno rješenje.
“Ponudio sam da se radi kao i dosad, u neozvučenoj prostoriji koju imamo. Nisu htjeli. Ne moraju. Što da radimo?”, izjavio je Abramović.
Staničić pozvao novinare na akreditaciju
Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić nakon sjednice potvrdio je da su oba zaključka donesena jednoglasno glasovima sedmero prisutnih sudaca.
Naglasio je kako je prihvaćanjem Pravilnika konačno donesena formalna odluka o tonskom snimanju, što je bilo jedno od glavnih spornih pitanja među sucima.
Također je najavio da će za sljedeću sjednicu pripremiti pravila o akreditiranju novinara i njihovoj prisutnosti na sjednicama.
Pozvao je predstavnike medija da se, u skladu s Poslovnikom Ustavnog suda, akreditiraju za praćenje rada te institucije.
Ustavni sud: Napravili smo značajan iskorak u transparentnosti
U priopćenju nakon sjednice Ustavni sud istaknuo je kako je donošenjem novih odluka značajno povećana transparentnost njegova rada.
Naveli su da europski ustavni sudovi primjenjuju različite modele javnosti rada, pri čemu je najčešća praksa prisutnost medija na javnim raspravama, što je bilo omogućeno i hrvatskom Ustavnom sudu.
Novom odlukom proširuje se pristup medija i na sjednice na kojima se odlučuje o ustavnosti zakona i drugih propisa.
Prema stajalištu Suda, time se povećava transparentnost, uz istodobno očuvanje uvjeta potrebnih za neovisno i nesmetano odlučivanje sudaca.
Nesuglasice traju tjednima, Sud radi s deset sudaca
Podsjetimo, spor oko tonskog snimanja traje već nekoliko tjedana. Predsjednik Suda Frane Staničić tvrdio je da su svi suci bili upoznati s odlukom o snimanju, koje se provodi od 1. listopada.
S druge strane, Abramović, Kušan i Bezbradica Jelavić smatrali su da se snimanje ne može uvoditi bez formalne odluke te su problematizirali i način pohrane i zaštite tonskih zapisa.
Uoči sjednice ustavni sudac Rajko Mlinarić zauzeo se za veću javnost rada Suda.
“Sve što može biti javno i treba biti javno”, poručio je.
Zamjenica predsjednika Suda Maša Marochini Zrinski izrazila je nadu u rješavanje nesuglasica, ali je prije sjednice istaknula kako smatra da njezino održavanje pred medijima nije moguće bez prethodne promjene postojeće odluke.
Kriza u radu Ustavnog suda dodatno je povezana s činjenicom da institucija od travnja djeluje s deset umjesto dosadašnjih 13 sudaca.
Nove odluke o snimanju i pristupu medija predstavljaju promjenu u načinu rada Suda, no ostaje vidjeti hoće li one dovesti i do ponovnog uspostavljanja punog sudjelovanja svih deset aktualnih sudaca na sjednicama.







