Blagdan Svih svetih u Hrvatskoj posebno je vrijeme sjećanja, obiteljskog okupljanja i njegovanja tradicije. Dok se ovih dana groblja ukrašavaju cvijećem, a svijeće obasjavaju posljednja počivališta najmilijih, u mnogim se domovima pripremaju i tradicionalna jela koja su se generacijama prenosila s koljena na koljeno. Od sočne purice s mlincima i domaće juhe do mirisne orahnjače i makovnjače, jesenski blagdanski stol oduvijek je imao posebno mjesto u hrvatskoj tradiciji.
Iako se danas jelovnici razlikuju od obitelji do obitelji, pojedina jela i običaji ostali su duboko ukorijenjeni u našoj kulinarskoj baštini. Zanimljivo je da su se uz ovaj blagdan nekada vezivale i brojne tradicije koje danas rijetko susrećemo, a neke od njih otkrivaju koliko su hrana, obitelj i sjećanje na pokojne bili povezani.
Zašto se za Sve svete nekada pripremala prava blagdanska gozba?
Svi sveti obilježavaju se 1. studenoga, a odmah nakon njih, 2. studenoga, slijedi Dušni dan, posvećen spomenu na sve vjerne mrtve. U hrvatskoj tradiciji ta su dva dana povezana s molitvom, posjećivanjem grobova i sjećanjem na preminule članove obitelji.
Međutim, nekada je ovo razdoblje imalo i posebno značenje za život na selu. Svi sveti smatrali su se jednim od posljednjih velikih jesenskih blagdana, a u pojedinim krajevima i završetkom pastirske godine. Pastiri su tada od svojih gospodara dobivali hranu i piće, a blagdan se obilježavao zajedničkim objedovanjem.
U nekim dijelovima Hrvatske Svi sveti nazivali su se i prvim Božićem. Obitelji su se posjećivale, pripremala se bogatija hrana, a u pojedinim krajevima otvarale su se bačve kako bi se kušalo mlado vino.
Blagdanski stol bio je simbol obilja, zajedništva i zahvalnosti za plodove godine na izmaku.
Zanimljivi običaji: Hrana se nekada ostavljala i za pokojne
Jedan od zanimljivijih običaja hrvatske tradicijske kulture bio je ostavljanje hrane za pokojne članove obitelji.
U pojedinim krajevima nakon večere ostavljali su se ostatci hrane na stolu tijekom noći, vjerujući da se na taj način simbolično iskazuje gostoprimstvo dušama pokojnika. Negdje se hrana ostavljala na grobovima, a u nekim se mjestima pripremalo posebno jelo od leće koje se nudilo svakome tko bi toga dana navratio u kuću.
Takvi običaji danas su uglavnom nestali, ali svjedoče o snažnoj povezanosti obiteljskog života, vjerskih vjerovanja i tradicije.
Zanimljivo je i da su se u prošlosti grobovi ukrašavali skromnije nego danas. Cvijeće i svijeće s vremenom su postali neizostavan dio obilježavanja blagdana, a paljenje svijeće na grobu nepoznate osobe, osobito ako je bila bez obitelji, smatralo se lijepom gestom pažnje i suosjećanja.
Što se tradicionalno kuhalo za Sve svete u različitim dijelovima Hrvatske?
Hrvatska je gastronomski vrlo raznolika, pa se i blagdanski jelovnici razlikuju ovisno o kraju.
U kontinentalnoj Hrvatskoj posebno mjesto na stolu imala je purica s mlincima. U Hrvatskom zagorju pripremala se pečena purica, često uz domaće mlince, a posluživala se i kuhana govedina s hrenom ili domaćom muštardom. U nekim su se obiteljima purice punile kestenjem, orasima ili jetricama.
U Dalmaciji i Istri pripremala su se jela od graha i slanutka, a uoči blagdana u nekim se obiteljima držao i post. Na sam blagdan na stol su stizale juhe, pečeno meso i domaći kolači. Posebno su bili omiljeni fritule i razni slatki zalogaji.
U primorskim krajevima pekla su se posebna peciva i kolačići poput lumbije i ublije, dok su se u Dalmaciji pripremali i tradicionalni kolači od badema i drugih lokalnih namirnica.
Za blagdansko vrijeme bile su karakteristične i orahnjača te makovnjača, koje su se u nekim kontinentalnim krajevima upravo tada prvi put u sezoni pripremale od novih jesenskih oraha i maka.
Četiri tradicionalna recepta za blagdanski stol
Ako želite dio stare hrvatske gastronomske tradicije prenijeti i u vlastitu kuhinju, donosimo četiri recepta inspirirana jelima koja su se pripremala u vrijeme Svih svetih.
1. Domaća purica s mlincima
Purica s mlincima jedno je od najprepoznatljivijih jela kontinentalne Hrvatske, osobito Hrvatskog zagorja. Miris pečene purice i domaćih mlinaca mnoge podsjeća na obiteljska okupljanja i svečane ručkove.
Sastojci:
1 purica, oko 3 do 4 kilograma
2 žlice svinjske masti ili ulja
sol i papar
2 češnja češnjaka
malo mljevene crvene paprike
500 g domaćih ili kupovnih mlinaca
malo masnoće od pečenja
Priprema:
Puricu dobro očistite, operite i osušite. Natrljajte je solju, paprom, češnjakom i crvenom paprikom. Premažite mašću ili uljem te stavite u posudu za pečenje.
Pecite u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva, uz povremeno podlijevanje vlastitim sokom. Vrijeme pečenja prilagodite veličini purice, a meso pecite dok ne postane mekano, sočno i lijepo zapečeno. Najsigurnije je provjeriti da je unutarnja temperatura najdebljeg dijela mesa dosegnula 74 stupnja.
Mlinci se natrgaju na manje komade, preliju kipućom posoljenom vodom i ostave nekoliko minuta da omekšaju. Ocijede se, a zatim pomiješaju s masnoćom od pečenja.
Puricu narežite i poslužite uz tople mlince. Za potpuni tradicionalni doživljaj dodajte domaću juhu i salatu.
2. Domaće varivo od leće
Leća je imala posebno mjesto u pojedinim starim običajima vezanima uz blagdan Svih svetih i Dušni dan. U nekim se krajevima pripremalo jelo od leće koje se nudilo gostima i svakome tko bi toga dana posjetio kuću.
Sastojci:
300 g smeđe ili zelene leće
1 glavica luka
2 mrkve
2 krumpira
2 češnja češnjaka
1 žlica koncentrata rajčice
1 lovorov list
malo mljevene crvene paprike
sol i papar
maslinovo ulje
svježi peršin
Priprema:
Leću operite i po potrebi namočite nekoliko sati prije kuhanja. Na malo maslinova ulja pirjajte sitno nasjeckani luk, dodajte češnjak i mrkvu narezanu na kolutiće.
Umiješajte koncentrat rajčice i crvenu papriku, a zatim dodajte leću, krumpir narezan na kockice i lovorov list. Sve zalijte vodom tako da prekrije sastojke.
Kuhajte na laganoj vatri oko 40 minuta, odnosno dok leća i povrće ne omekšaju. Začinite solju i paprom te na kraju dodajte nasjeckani peršin.
Poslužite toplo, uz komad domaćeg kruha. Ovo jednostavno i hranjivo jelo idealno je za hladne jesenske dane.
3. Domaća orahnjača
Miris oraha i dizanog tijesta nezaobilazan je dio tradicionalne hrvatske kuhinje. Orahnjača se pripremala za veće blagdane i obiteljska okupljanja, a u mnogim je kućama i danas jedan od najomiljenijih domaćih kolača.
Sastojci za tijesto:
500 g glatkog brašna
1 kocka svježeg kvasca
250 ml mlakog mlijeka
80 g šećera
80 g maslaca
2 žumanjka
prstohvat soli
naribana korica limuna
Sastojci za nadjev:
300 g mljevenih oraha
150 g šećera
150 ml vrućeg mlijeka
1 vanilin šećer
malo cimeta
1 žlica ruma, prema želji
Priprema:
Kvasac razmutite u malo mlakog mlijeka sa žličicom šećera i ostavite desetak minuta da se aktivira.
U veću posudu stavite brašno, šećer, sol, žumanjke, otopljeni maslac, koricu limuna i pripremljeni kvasac. Dodajte ostatak mlijeka i zamijesite mekano, glatko tijesto.
Pokrijte ga krpom i ostavite na toplom mjestu oko sat vremena, dok se ne udvostruči.
Za nadjev pomiješajte mljevene orahe, šećer, vanilin šećer i cimet. Prelijte vrućim mlijekom, dodajte rum i dobro promiješajte.
Tijesto razvaljajte u pravokutnik, ravnomjerno rasporedite nadjev i pažljivo zarolajte. Stavite u namašćen lim i ostavite još 20 minuta da odmori.
Pecite na 180 stupnjeva oko 40 do 45 minuta. Kada se ohladi, pospite šećerom u prahu i narežite na kriške.
4. Dalmatinske fritule
Fritule su jedan od najpoznatijih tradicionalnih slatkih zalogaja Dalmacije. Iako ih danas najčešće povezujemo s adventskim i božićnim razdobljem, pripremale su se i za različite blagdane i obiteljska okupljanja.
Sastojci:
250 g glatkog brašna
1 jaje
150 ml jogurta
2 žlice šećera
1 vanilin šećer
1 žličica praška za pecivo
naribana korica limuna
malo ruma
prstohvat soli
ulje za prženje
šećer u prahu za posipanje
Priprema:
U zdjeli pomiješajte jaje, jogurt, šećer i vanilin šećer. Dodajte brašno, prašak za pecivo, sol, limunovu koricu i malo ruma.
Sve dobro izmiješajte dok ne dobijete gusto, glatko tijesto.
U dubljoj posudi zagrijte ulje. Žličicom uzimajte manje količine tijesta i pažljivo ih spuštajte u vruće ulje. Pržite fritule nekoliko minuta uz okretanje, dok ne poprime lijepu zlatnosmeđu boju.
Izvadite ih na papirnati ubrus kako bi se uklonio višak masnoće. Dok su još tople, pospite ih šećerom u prahu.
Poslužite ih uz kavu ili čaj, a ljubitelji tradicionalnih okusa mogu dodati i malo domaćeg džema.
Okusi koji čuvaju uspomene i obiteljsku tradiciju
Svi sveti u Hrvatskoj mnogo su više od običnog blagdana. To su dani kada se prisjećamo onih koji više nisu s nama, posjećujemo obiteljska počivališta i njegujemo uspomene koje ostaju dio naših života.
Upravo je hrana jedan od načina na koji se tradicija prenosi s generacije na generaciju. Recepti naših baka, mirisi domaće juhe, pečene purice, svježe orahnjače i fritula dio su obiteljske baštine koja se čuva i danas.
Bez obzira na to priprema li se za blagdanski ručak bogata purica s mlincima ili jednostavno domaće varivo, najvažnije je ono što okuplja obitelj za istim stolom. A to su zajedništvo, sjećanja i ljubav prema običajima koji nas povezuju s generacijama prije nas.
