Slovenski premijer Janez Janša poručio je da Slovenija neće podržati daljnji napredak Srbije u pristupnim pregovorima s Europskom unijom dok Beograd ne preda arhive bivših jugoslavenskih tajnih službi koje se odnose na Sloveniju. Njegova poruka otvara pitanje suočavanja s prošlošću i dostupnosti dokumenata iz vremena bivše Jugoslavije.
Slovenski premijer Janez Janša postavio je jasan uvjet za slovensku potporu europskom putu Srbije: predaju arhiva nekadašnjih jugoslavenskih sigurnosnih i vojnih službi koji se odnose na Sloveniju.
U objavi na društvenoj mreži X Janša je poručio da će Slovenija pozdraviti svaki potez novih srbijanskih vlasti usmjeren prema ubrzanju pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali da neće pristati na daljnji napredak dok tražena dokumentacija ne bude dostavljena.
“Pozdravit ćemo svaku odluku novih vlasti u Srbiji o ubrzanju pregovora za ulazak u EU”, poručio je Janša, a potom jasno iznio uvjet slovenske suglasnosti.
Prema njegovim riječima, Srbija mora predati arhive nekadašnje Udbe, Službe državne sigurnosti (SDV/SDB), Jugoslavenske narodne armije (JNA), Saveznog sekretarijata za unutarnje poslove te drugih službi bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koje se odnose na Sloveniju.
Arhivi kao uvjet za europski napredak
Janšina poruka dolazi u trenutku kada se ponovno otvara pitanje odnosa Srbije prema nasljeđu bivše Jugoslavije i dostupnosti dokumentacije nekadašnjih sigurnosnih službi.
Traženi arhivi mogli bi sadržavati podatke o djelovanju obavještajnih i kontraobavještajnih struktura, političkom nadzoru te drugim aktivnostima službi bivše države. Njihova dostupnost važna je za povjesničare, istraživače i sve koji nastoje rasvijetliti pojedine događaje iz tog razdoblja.
Slovenija ovim zahtjevom pitanje predaje arhivske građe povezuje s političkim odlučivanjem o daljnjem napretku Srbije prema članstvu u Europskoj uniji.
Janša je pritom podijelio i stavove slovenskog književnika i publicista Igora Omerze, koji se godinama bavi istraživanjem djelovanja nekadašnjih jugoslavenskih sigurnosnih službi.
U središtu pozornosti i europska povjerenica Marta Kos
Omerza je komentirao i izjave europske povjerenice za proširenje Marte Kos o europskoj perspektivi Srbije, ustvrdivši da ona neće biti oduševljena zahtjevom za otvaranjem arhiva.
Autor je knjige Povjerenica, u kojoj iznosi tvrdnje o navodnim vezama Marte Kos s jugoslavenskom Službom državne sigurnosti krajem 1980-ih i početkom 1990-ih. Te tvrdnje nisu u dostavljenim informacijama potkrijepljene sudski utvrđenim činjenicama te ih treba promatrati kao navode autora.
Janšino dijeljenje Omerzine objave dodatno je povezalo pitanje arhiva s raspravom o političkoj odgovornosti i transparentnosti u odnosu prema prošlosti.
Što zahtjev znači za Srbiju?
Slovenski premijer svoju je poruku usmjerio prema budućim odlukama Beograda o europskim integracijama. Njegov je stav da se daljnji napredak ne može odvojiti od pitanja predaje povijesne dokumentacije.
Hoće li arhivi postati predmet službenih pregovora između dviju država i kako će se Ljubljana postaviti prema budućim odlukama Srbije, tek treba vidjeti.
Janšina izjava u svakom slučaju vraća u fokus pitanje koje nadilazi bilateralne odnose, koliko je otvaranje arhiva nekadašnjih sigurnosnih službi važno za suočavanje s prošlošću i treba li njihova dostupnost biti uvjet u procesu pristupanja Europskoj uniji.
Eventuelno odločitev novih oblasti v Srbiji za pospešitev pogajanj za vstop v EU bomo pozdravili.
Vendar ne bomo dali soglasja za kakršenkoli napredek, dokler Srbija ne izroči Sloveniji vseh arhivov Udbe, SDV, JLA, ZSNZ in ostalih nekdanjih služb SFRJ, ki se nanašajo na 🇸🇮.— Janez Janša (@JJansaSDS) October 26, 2026
