Može li studentska lista prekinuti 14-godišnju dominaciju Aleksandra Vučića? Eurozastupnik i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula upozorava na duboku polarizaciju društva, moguće izborne nepravilnosti i neizvjesnost oko rezultata. Smatra i da bi odnos Bruxellesa prema Beogradu mogao doživjeti promjene.
Oči regije, ali i Europske unije, usmjerene su prema Srbiji, gdje se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori. U središtu pozornosti nalazi se pitanje može li studentska lista, koja je izrasla iz višemjesečnog studentskog pokreta, ugroziti dugogodišnju vlast Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke.
O izbornoj utrci, mogućim nepravilnostima i budućim odnosima Srbije s Europskom unijom u Intervjuu tjedna Media servisa govorio je SDP-ov eurozastupnik i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula. Intervju je vodio Sven Tubak.
Picula smatra da izbori nadilaze uobičajeno nadmetanje političkih stranaka.
“Ovog trenutka u Srbiji nije samo riječ o sučeljavanju političkih rivala. Dobro ste u svom pitanju identificirali tko ima najveće izglede da osvoji vlast, to je prije svega Aleksandar Vučić jer ovo su izbori koji zapravo predstavljaju referendum o njegovoj 14-godišnjoj vlasti. S druge strane, tu je nakon dugo vremena artikulirana jedna politička opcija koja predstavlja svojevrsni društveno-politički eksperiment”, rekao je Picula.
Ankete nisu jamstvo pobjede
Prema anketama spomenutima u razgovoru, Vučićeva lista ima potporu oko 47 posto građana, dok studentska lista uživa potporu oko 40 posto. Picula, međutim, upozorava da takve brojke treba promatrati s oprezom, osobito ako se uzme u obzir tko je istraživanja naručio.
“Čini mi se da te ankete treba uzeti ne samo zrnom nego s cijelom vrećom soli. Različite ankete daju prednost Vučićevoj listi, odnosno studentskoj listi, ali odgovor će zapravo možda biti nešto poznatiji negdje tijekom izbornog dana jer uvijek je prvi rezultat svakih izbora odaziv”, istaknuo je.
Upravo bi izlaznost mogla biti jedan od ključnih čimbenika. Visoka izlaznost mogla bi pogodovati studentima, koji su tijekom posljednje dvije godine postali važan politički čimbenik i uspjeli održati mobilizaciju unatoč pritiscima i pokušajima vlasti da oslabi njihov pokret.
Ipak, Picula upozorava da ni eventualna izborna pobjeda studenata ne bi nužno značila jednostavan prijenos vlasti.
Srbija ima problema s demokratskom tranzicijom još od 90-ih
Duboka polarizacija srbijanskog društva otvara pitanje što bi se dogodilo u slučaju promjene vlasti. Picula ne isključuje mogućnost incidenata, posebno ako izborni rezultat dovede do ozbiljnog političkog sukoba između aktualnog režima i njegovih protivnika.
“S obzirom na dubinu polarizacije u Srbiji ništa nije za isključiti. Svi bi naravno htjeli da ta vrsta tranzicije od pobjednika prema formiranju vlasti bude tekla kako zapravo to u demokratskim sustavima obično i biva. Međutim, Srbija nije ovoga trenutka demokracija kakva je trebala biti jer zapravo Srbija ima problema sa svojom demokratskom tranzicijom još od ranih 90-ih”, upozorio je eurozastupnik.
Pitanje regularnosti izbora dodatno opterećuju ranije preporuke međunarodnih institucija. Prema Piculinim riječima, nakon prethodnih redovnih izbora izdano je 25 preporuka za osiguravanje slobodnih i poštenih izbora, ali velik dio potrebnih promjena nije proveden.
Zbog toga smatra da postoji razlog za zabrinutost oko uvjeta u kojima se izbori održavaju.
“Ako gledate unatrag, onda svakoj sumnji u neregularnost ovih izbora ima mjesta i nije za očekivati, budući da nijedna od ovih 25 preporuka koje nisu ispoštovane nije provedena, da bi ovi izbori trebali biti ocijenjeni kao fer i slobodni”, rekao je Picula.
Dodao je da je dobro što su na terenu promatrači Europskog parlamenta i Vijeća Europe te što su studenti i oporba organizirali praćenje što većeg broja biračkih mjesta.
Hoće li Bruxelles promijeniti odnos prema Vučiću?
Osim unutarnjepolitičkih posljedica izbora, važan je i njihov mogući utjecaj na odnose Srbije i Europske unije. Picula smatra da se, u slučaju Vučićeve pobjede, ne treba očekivati velika promjena njegova odnosa prema Bruxellesu.
Pritom je ponovno otvorio pitanje europske financijske potpore Srbiji i odgovornosti europskih institucija za odnos prema vlastima u Beogradu. Picula je i ranije zagovarao obustavu dotoka europskog novca Srbiji.
Smatra da bi na promjenu pristupa Europske komisije mogao utjecati i odnos srbijanskih vlasti prema ratnom zločincu Ratku Mladiću.
“I ja mislim da je točka u kojoj se može očekivati nešto drugačiji odnos Europske komisije prema Beogradu od države sponzorirani sprovod ratnog zločinca Ratka Mladića. Iako ne vjerujem da će doći preko noći do korjenite promjene odnosa Komisije prema Srbiji, ali postoje neke naznake da bi se to moglo dogoditi”, zaključio je Picula.
Izbori kao test političke budućnosti Srbije
Rezultat izbora pokazat će koliko je studentski pokret uspio svoju društvenu mobilizaciju pretvoriti u izbornu potporu te može li ugroziti političku dominaciju Vučića i SNS-a.
No, osim samog rezultata, važni će biti i izlaznost, transparentnost izbornog procesa, postupanje institucija i spremnost političkih aktera da prihvate rezultate.
Kako upozorava Picula, duboka polarizacija i neprovedene preporuke za poboljšanje izbornih uvjeta znače da će o političkoj budućnosti Srbije odlučivati ne samo broj osvojenih glasova nego i povjerenje građana u izborni proces i institucije.
Pogledajte video:
