Predsjednik Domovinskog pokreta osudio je nacističke povike uoči utakmice Hajduka i Ajaxa, ali istodobno optužio Ministarstvo unutarnjih poslova i dio medija za podizanje tenzija i dvostruke kriterije. Osvrnuo se i na odnos prema Josipu Brozu Titu te poručio da će DP o mogućem izlasku iz vladajuće koalicije odlučivati kada se otvore pitanja koja smatra ključnima.
Ivan Penava održao je u Splitu konferenciju za novinare na kojoj je oštro kritizirao način na koji dio medija i Ministarstvo unutarnjih poslova prate slučaj nacističkih povika uoči utakmice Hajduka i Ajaxa. Iako je ponovio da takve povike nedvosmisleno osuđuje, ustvrdio je da su reakcije nakon incidenta prerasle u, kako ih je nazvao, hajku i harangu protiv navijača.
Na konferenciji u Parku hrvatskih branitelja ispred splitske Gradske uprave uz Penavu su bili predsjednik Kluba zastupnika DP-a Ivica Kukavica i saborski zastupnik Predrag Mišić, izvijestio je HRT.
“Jasna, nedvosmislena osuda Domovinskog pokreta zbog izjava i uzvika kojima smo svjedočili uoči utakmice između Hajduka i Ajaxa, a ticale su se veličanja”, poručio je Penava na početku obraćanja.
Dodao je da se osobno i politički ograđuje od veličanja nacizma, fašizma i ustaštva, ali i komunizma te Josipa Broza Tita.
Penava optužio MUP za podizanje tenzija
Penava smatra da je nakon osude spornih povika slučaj trebalo prepustiti policiji i pravosuđu, koji bi trebali utvrditi odgovornost počinitelja i postupiti u skladu sa zakonom.
Kritizirao je način na koji je MUP komunicirao potragu za osumnjičenima, ustvrdivši da je Ministarstvo dodatno pojačalo napetosti umjesto da smiruje situaciju.
“MUP, kojega uglavnom hvalim u postupanjima, ovaj put se odlučio za pumpanje ove teme do besvijesti pa je, naravno, naišao na mnoge među vama u medijima koji ste jedva dočekali to činiti”, rekao je.
Pokazujući novinske članke i internetske objave s fotografijama osoba za kojima je policija tragala, Penava je takav način izvještavanja usporedio s javnom hajkom.
“Što je ovo, gospodo, pitam vas ja? Je li ovo Divlji zapad? To su ostali u bijegu. Tjeralice. To nije tjeralica. Čujem danas neke od vas iz jednog vrlog HND-a, kukaju. Novinari se sad osjećaju kao na tjeralicama. Tko je pokrenuo ovu hajku i harangu?”, upitao je.
Za takav pristup prozvao je MUP i dio medija, dovodeći u pitanje doprinos takve komunikacije smirivanju javnosti.
Prozvao medije zbog, kako tvrdi, dvostrukih kriterija
U nastavku obraćanja Penava je naveo nekoliko drugih slučajeva za koje smatra da nisu izazvali jednaku razinu medijske i policijske pozornosti. Spomenuo je požare na hrvatskoj obali, napad na policajku u Zagrebu i događaje povezane sa Srpskim narodnim vijećem.
“Meni je jasno što neki od vas rade, nije mi jasno što Ministarstvo unutarnjih poslova hoće s ovakvim temama, zašto potpaljuje umjesto da smiruje atmosferu, zašto ne postupa promptno, diskretno, prema onima koji se oglušuju o hrvatske zakone”, rekao je.
Penava je tako iznio političku kritiku načina na koji se policija i mediji odnose prema pojedinim društveno osjetljivim slučajevima. Njegove tvrdnje o nejednakom postupanju predstavljaju njegovu ocjenu, dok bi za njihovu potvrdu bila potrebna usporedba konkretnih policijskih postupaka i načina izvještavanja u različitim slučajevima.
Ponovno usporedio odnos prema Hitleru i Titu
Penava se osvrnuo i na javni odnos prema totalitarnim režimima, ponovivši osudu nacističkih povika iz Splita, ali istodobno kritizirajući, kako smatra, neujednačene kriterije u osudi povijesnih ličnosti i ideologija.
“Hitlera spomenuti u Splitu 2026. je strašno. Za osudu, Domovinski pokret i ja osobno uvijek ću to reći. Jednako kao i Pavelića. Međutim, snebivanje vas u medijima, snebivanje dijela političke scene u državi u kojoj se svake godine slavi rođendan ratnog zločinca Josipa Broza Tita postaje groteskno”, izjavio je.
Kao primjer naveo je obilježavanje Dana mladosti u Kumrovcu, tvrdeći da se javno iskazivanje simpatija prema Titu ne tretira jednako kao simboli i poruke povezani s nacizmom.
Time je ponovno otvorio pitanje odnosa hrvatske politike prema nasljeđu Drugog svjetskog rata, komunističkom režimu i javnom korištenju povijesnih simbola. Pritom je svoju kritiku predstavio kao pitanje dosljednosti u osudi totalitarnih ideologija.
Hoće li Domovinski pokret napustiti vladajuću koaliciju?
Na pitanje razmišlja li Domovinski pokret zbog neslaganja s MUP-om i Vladom o izlasku iz vladajuće koalicije, Penava nije najavio konkretan potez, nego je poručio da će stranka sama odlučiti kada će istupiti.
Kao jedno od pitanja koje bi moglo dovesti do takve odluke naveo je otkrivanje komunističkih zločina.
Dodao je da bi na odluku mogao utjecati i eventualni stav nekog od koalicijskih partnera da je DP nepoželjan u vladajućoj većini, dok bi drugi politički partneri, poput SDSS-a, bili prihvatljiviji.
Penava je odbacio i pretpostavku da DP sudjelujući u vlasti ne bi smio javno izražavati neslaganje s pojedinim potezima Vlade.
Na pitanje zašto njegova stranka nastupa poput oporbe iako je dio vladajuće koalicije, uzvratio je protupitanjem smiju li članovi DP-a imati drukčije stavove od Vlade.
Njegovo obraćanje tako je, uz osudu spornih navijačkih povika, preraslo u širu kritiku policijskog postupanja, medijskog izvještavanja i odnosa prema povijesnim ideologijama, ali i u poruku o mogućim političkim prijeporima unutar vladajuće koalicije.
