Zastupnik Domovinskog pokreta u Hrvatskom saboru kritizirao je reakcije na navijačke izgrede u Splitu, povukao usporedbe s razdobljem Domovinskog rata te najavio da će predložiti referendum za 19. svibnja 2027. godine. Uz zabranu simbolike totalitarnih režima, predložio je i kriminalizaciju velikosrpske i bošnjačke neprijateljske politike.
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro osvrnuo se u Hrvatskom saboru na nedavne događaje povezane s navijačkom skupinom Torcida u Splitu, kritizirajući, kako smatra, pretjerane reakcije na uvredljive uzvike i pjesme dijela navijača. Pritom je otvorio pitanja povijesnog nasljeđa, odnosa prema žrtvama totalitarnih režima i načina na koji Hrvatska danas govori o vlastitoj prošlosti.
Dabro je svoje izlaganje započeo citirajući Nikolu Štedula, koji je prilikom primanja državnog odlikovanja poručio: „Ja se ne osjećam žrtvom. Ja sam pobjednik. Pripadam pobjedničkom hrvatskom narodu.”
Pozivajući se na tu izjavu, Dabro je upitao je li današnja Hrvatska ostala vjerna pobjedničkom duhu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Kritizirao reakcije na događaje u Splitu
Govoreći o reakcijama na ponašanje dijela navijača, Dabro je ustvrdio da se Torcidu i hrvatsku mladost stigmatizira zbog spornih pjesama i uzvika, dok se, prema njegovu mišljenju, zanemaruju povijesne okolnosti i stradanja hrvatskog naroda.
“Kada su u povijesti i koga ubile pjesme? Kada su se i najružnije pjesme mogle izjednačiti s masovnim pokoljima?”, upitao je Dabro.
Povukao je usporedbu s Domovinskim ratom, podsjećajući na razaranja Dubrovnika i Vukovara te na optužbe o fašizmu i nacizmu s kojima se Hrvatska suočavala tijekom rata.
Pritom je ocijenio da se Hrvatskoj i danas, kako tvrdi, slične optužbe upućuju s istih adresa. Kritizirao je i ono što smatra pokušajima nametanja kolektivne povijesne odgovornosti hrvatskom narodu zbog izjava i postupaka pojedinaca.
Tito, komunistički režim i žrtve rata
Značajan dio govora Dabro je posvetio komunističkom režimu i poslijeratnim stradanjima. Kritizirao je, kako smatra, nejednak odnos prema žrtvama različitih totalitarnih režima te usporedio javni odnos prema Adolfu Hitleru i Josipu Brozu Titu.
“Prestanimo biti licemjerni i zgražati se nad Hitlerom, a veličati Tita!”, poručio je.
Tita je pritom proglasio odgovornim za smrt stotina tisuća nenaoružanih Hrvata, iznoseći vlastitu ocjenu njegove povijesne odgovornosti.
Dabro se osvrnuo i na izložbu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, u kojoj su, prema njegovim riječima, uz fotografije Anne Frank bile predstavljene i fotografije Aleksandre Zec. Kritizirao je način na koji su žrtve predstavljene te upozorio da, prema njegovu mišljenju, nisu bile dovoljno zastupljene druge žrtve povijesnih zločina.
Među njima je naveo žrtve Hude jame, djecu stradalu u Slavonskom Brodu i žrtve Križančeva Sela u Bosni i Hercegovini.
Podsjetio je i na podatak da su tijekom Domovinskog rata poginula 402 djeteta, ističući da bi se, prema njegovu stajalištu, posebna pozornost trebala posvetiti stradanju hrvatske djece.
Najavio prijedlog referenduma za 19. svibnja 2027.
Najava referenduma bila je središnji politički prijedlog Dabrina izlaganja.
“Zato ću predložiti, iako to danas nisam namjeravao iznositi, da pred HDZ i vladajuću koaliciju izađemo s prijedlogom kriminalizacije jugoslavenskog komunizma, fašizma i nacizma, kao i velikosrpske i bošnjačke neprijateljske politike te simbolike svih tih režima”, rekao je.
Dabro je najavio da će predložiti da Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, raspiše referendum 19. svibnja 2027. godine. Taj je datum povezao s obilježavanjem 36. obljetnice referenduma o hrvatskoj samostalnosti iz 1991. godine.
Svoj je prijedlog obrazložio tvrdnjom da bi građani trebali izravno odlučiti o pitanju koje, prema njegovu mišljenju, opterećuje hrvatsko društvo desetljećima.
“Vrijeme je da upravo narod izrazi svoju volju i da jednom zauvijek demokratski zaključimo ovo pitanje. Da ne kažem – zaključamo. Idemo pitati hrvatski narod što o tome misli!”, zaključio je Dabro.
Prijedlog tek treba razraditi
Dabrina najava predstavlja politički prijedlog, za raspisivanje referenduma na prijedlog Vlade potrebno je provesti odgovarajuću ustavnu i zakonsku proceduru, dok bi sadržaj eventualnog pitanja i predloženih zakonskih izmjena trebalo precizno definirati.
Posebno bi trebalo razjasniti što bi točno obuhvaćala najavljena kriminalizacija, na koje bi se simbole i postupke odnosila te kako bi predložene mjere bile usklađene s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim obvezama države.
Dabrin govor tako je raspravu o događajima u Splitu proširio na pitanja povijesnog sjećanja, odnosa prema komunističkom nasljeđu i mogućih zakonskih ograničenja javnog isticanja simbola totalitarnih režima.
Pogledajte govor:
