U Zoološkom vrtu Grada Zagreba posjetitelji odnedavno mogu upoznati novu vrstu – kanarsku divovsku guštericu, endema otoka Gran Canaria i još jedan primjer fascinantnog otočkog gigantizma. No, riječ je i o kritično ugroženoj vrsti kojoj najveću prijetnju predstavljaju invazivne životinje.
Kanarska divovska gušterica (Gallotia stehlini) prvi se put može vidjeti u Zagrebu. U prizemlju paviljona Ptice smještena je skupina od osam jedinki koje su u Zoološki vrt Grada Zagreba stigle iz Zoološkog vrta Plzen, gdje su se izlegle prije dvije godine.
„Ova se vrsta prvi put može vidjeti u Zagrebu. U prizemlju paviljona Ptice smještena je skupina od osam jedinki. Životinje su nam stigle iz Zoološkog vrta Plzen gdje su se izlegle prije dvije godine. Zahvaljujući ovoj vrsti posjetitelji mogu upoznati otočki gigantizam, ali i osjetljivost divovskih vrsta. Najveću prijetnju danas joj predstavljaju invazivne vrste. Na Kanarskim otocima dvije su vrste srodne kanarskoj divovskoj gušterici izumrle“, kazao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.
Zašto su otočke životinje postale divovi?
Otočki gigantizam fascinantna je evolucijska pojava. Na otocima neke životinje tijekom evolucije razviju znatno veću tjelesnu veličinu nego njihovi srodnici na kopnu.
Kanarska divovska gušterica jedan je od takvih primjera, a u zagrebačkom Zoološkom vrtu društvo joj u predstavljanju ove pojave pravi i komodski varan.
Gušterica duža od 80 centimetara
Kanarska divovska gušterica može narasti na više od 80 centimetara, pri čemu rep čini više od dvije trećine njezina tijela. Mužjaci su veći od ženki, imaju širu glavu i izraženiju čeljust.
Prepoznatljiva je po snažnom i robusnom tijelu prekrivenom ljuskama. Leđa joj mogu biti sive, smeđe ili crvenkaste boje, s nepravilnim pjegama i prugama koje joj pružaju dobru kamuflažu u prirodnom staništu.
Od morske obale do planina viših od 1850 metara
Ova se vrsta prilagodila vrlo različitim staništima. Živi na područjima s velikim visinskim razlikama – od obale na razini mora pa sve do planina viših od 1850 metara.
Može se pronaći u obalnim dinama, prostranim travnjacima, suhim grmolikim staništima, mediteranskoj makiji i kamenjarima. Dobro podnosi i područja koja je izmijenio čovjek, poput poljoprivrednih površina i suhozida.
Iako je svejed, prehrana odraslih jedinki gotovo se u potpunosti sastoji od biljaka.
Mužjaci se za ženke bore i više od deset minuta
Posebno je zanimljivo ponašanje kanarskih divovskih gušterica u sezoni parenja. Mužjaci tada uspostavljaju privremene teritorije na kojima se natječu za ženke.
Kako bi ih privukli, ritmično klimaju glavom i napuhuju grlenu vreću. No nadmetanje ponekad preraste u ozbiljne sukobe.
Kada se mužjaci zahvate čeljustima, mogu ostati u takvom položaju dulje od deset minuta.
Kritično ugrožena vrsta pod pritiskom invazivnih životinja
Iako se kanarska divovska gušterica uspješno prilagođava različitim staništima, njezina je budućnost u prirodi ozbiljno ugrožena. Na IUCN-ovu Crvenom popisu vodi se kao kritično ugrožena vrsta.
Najveću prijetnju predstavljaju invazivne životinjske vrste, među kojima su kalifornijska kraljevska zmija, potkovičasta zmija, crni štakor i podivljale mačke.
Populacije kanarske divovske gušterice uspostavljene su i na otoku Fuerteventuri, kamo ju je unio čovjek.
Upravo zato njezin dolazak u zagrebački Zoološki vrt nije samo prilika za upoznavanje s jednom neobičnom i velikom guštericom, već i podsjetnik na to koliko promjene u okolišu i unošenje stranih vrsta mogu utjecati na opstanak otočnih životinja.
