Sigurnosna situacija u jugoistočnoj Europi, ubrzano naoružavanje Srbije, razvoj hrvatskih obrambenih sposobnosti i sve izraženiji ruski utjecaj na Balkanu bile su među glavnim temama međunarodne konferencije “EU 4 Defence Readiness – Road Map to Future“, održane u Zadru.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić na konferenciji je otvoreno govorio o sigurnosnim izazovima u hrvatskom susjedstvu, ocijenivši da retorika koja dolazi iz Srbije izaziva zabrinutost te da Hrvatska mora razvijati sposobnosti kojima će moći održavati vojnu ravnotežu u regiji.
“Sve ono što čujemo i vidimo, što čitamo, ukazuje da idemo u smjeru zaoštravanja odnosa i eventualno nekog sukoba. Da budemo jasni, ne mislim da je Hrvatska prva meta, ali nažalost neke susjedne države bi mogle“, rekao je Anušić.
Prema njegovim riječima, Hrvatska pritom ne želi biti dio utrke u kojoj bi se sigurnost gradila prijetnjama, već želi imati dovoljno snažne obrambene sposobnosti kako bi odvraćanje smanjilo mogućnost novog sukoba.
“Hrvatska je uvijek glas razuma, ali mora biti protuteža susjedu koji i dalje, recimo, prijeti osvetom za Oluju. Ne živimo u idealnom svijetu i nemamo idealne susjede i zato sve što radimo, radimo na način da spriječimo scenarij koji smo imali devedesetih godina“, poručio je ministar.
Dodao je kako Hrvatska vojsku oprema s ciljem da više nikome ne bude prihvatljiva ideja napada na hrvatski teritorij.
Anušić: Srbija se intenzivno naoružava
Kao jedan od ključnih sigurnosnih izazova Anušić je izdvojio Srbiju.
“Sigurnosna situacija u hrvatskom okruženju teška je i komplicirana. Retorika koju čujemo iz Srbije agresivna je i napadačka. Izuzetno smo svjesni jedne stvari, a to je da se Srbija zadnjih 10 godina intenzivno naoružava ofenzivnim naoružanjem“, rekao je.
Srbija posljednjih godina povećava svoje vojne sposobnosti nabavom različitih sustava iz više država, među kojima su francuski borbeni avioni Rafale, kineski raketni sustavi i izraelska vojna tehnologija.
Anušić je pritom spomenuo i informacije o kineskim hipersoničnim projektilima, nakon čega je istaknuo hrvatsku nabavu višecijevnog raketnog sustava Chunmoo.
“Mi odgovor, dakle, imamo. Taj će sustav uskoro biti u Oružanim snagama RH. Bitno je da uspostavljamo ravnotežu snaga na jugoistoku Europe“, rekao je ministar.
Hrvatska je ranije ugovorila nabavu 18 samohodnih lansera sustava Chunmoo K239, čime se dodatno povećavaju sposobnosti Hrvatske vojske u području dalekometne vatrene potpore.
Plenković: Zašto Srbija toliko ulaže u naoružavanje?
Na proces jačanja srbijanskih vojnih kapaciteta osvrnuo se i premijer Andrej Plenković, koji je rekao da Hrvatska pozorno prati što se događa.
„Pratimo i o tome smo razgovarali i na Vijeću za obranu i na Vijeću za nacionalnu sigurnost. U jednom nevjerojatnom procesu naoružavanja svi se moramo zapitati zašto, i to u svojevrsnoj shopping-maniji, sa svih dijelova svijeta“, rekao je Plenković.
Hrvatski premijer istaknuo je da Zagreb svoje obrambene sposobnosti razvija u okviru članstva u NATO-u i Europskoj uniji, dok je ranije poručivao da je cilj hrvatskog vojnog jačanja odvraćanje i sprječavanje ponavljanja scenarija iz 1990-ih.
Beograd je na takve poruke odgovorio preko predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je odbacio tvrdnje da Srbija svoje vojne sposobnosti razvija s namjerom napada.
Vučić odgovorio Zagrebu
Vučić je Plenkovićeve riječi o “shopping-maniji“ naoružavanja komentirao tvrdnjom da Srbija ima “proizvođačku maniju, šopingmaniju, ali nema nacimaniju“.
Istodobno je hrvatske vlasti optužio za toleriranje, kako je rekao, rasta nacističke ideologije i simbola u Hrvatskoj.
“Nadam se da će naši susjedi moći prevladati i da će razumjeti da povratak u nacističku prošlost nije nešto čime bi se trebali hvaliti“, rekao je Vučić.
Takve tvrdnje dio su šire političke razmjene poruka između Zagreba i Beograda koja se posljednjih godina ponovno sve češće prelijeva i na pitanja obrane i sigurnosti.
Vučić je pritom poručio da će Srbija nastaviti razvijati vlastite obrambene sposobnosti i pratiti sigurnosna kretanja u regiji.
Rusija i poruke o Srbima u regiji
U širi kontekst regionalnih odnosa uklopile su se i poruke ruskog predsjednika Vladimira Putina. Govoreći u Sankt Peterburgu, Putin je odgovarao na pitanje srpskog povjesničara o položaju Srba u regiji.
“Srpski narod podijeljen je na nekoliko političkih cjelina. Srbi su podijeljen narod u Europi, i to podijeljen silom. To je nepravedno i loše, jer svaka nepravda dovodi do poteškoća i sukoba“, rekao je Putin.
Ruski predsjednik pritom je govorio o položaju Srba u različitim državama regije, dok Moskva posljednjih godina održava bliske političke odnose s pojedinim srpskim i prosrpskim političkim akterima na Balkanu.
Među njima je i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je u Moskvi boravio neposredno uoči izbora u Bosni i Hercegovini.
Putin je istodobno govorio i o Aleksandru Vučiću, kojega je opisao kao donedavnog predsjednika Srbije i izrazio nadu da će postati budući premijer.
Söder: Rusija pokušava širiti utjecaj
Ruski utjecaj na Balkanu i šire bio je tema i razgovora njemačkih političara.
U Zagrebu je predsjednik CSU-a Markus Söder upozorio da Moskva pokušava širiti svoj utjecaj u europskim državama.
“Naravno da Rusija pokušava podijeliti Europu i utjecati gdje god može. To nije samo na Balkanu. Osjećamo to i u Njemačkoj – kroz hibridno ratovanje, napade dronovima i računalne napade. Moramo se svi time pozabaviti“, rekao je Söder, javlja RTL.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada europske države sve veću pozornost posvećuju hibridnim prijetnjama, kibernetičkim napadima, dezinformacijama i drugim oblicima pritiska koji se povezuju s djelovanjem Rusije.
Hrvatska ulaže i u vlastitu obrambenu industriju
Uz sigurnosnu situaciju, jedna od ključnih tema zadarske konferencije bila je razvoj hrvatske obrambene industrije.
Anušić je rekao da je Ministarstvo obrane u posljednjih godinu dana s domaćim tvrtkama sklopilo ugovore vrijedne više od 200 milijuna eura za opremanje Hrvatske vojske i unaprjeđenje obrambenih sustava.
“Moja vrata i vrata Ministarstva obrane uvijek su otvorena hrvatskim tvrtkama“, poručio je Anušić, istaknuvši da hrvatske obrambene kompanije svoje proizvode sve više plasiraju i na međunarodno tržište.
Prema podacima koje je iznio, Ministarstvo obrane i Hrvatska gospodarska komora proveli su mapiranje domaće industrije te utvrdili da 208 hrvatskih tvrtki ima sposobnost obrambene proizvodnje.
“Hrvatska ne želi biti samo naručitelj, kupac naoružanja nego ona koja proizvodi moderne sustave i prodaje ih i na inozemnom tržištu“, rekao je Anušić.
Ministar je pritom naglasio i važnost iskustava iz rata u Ukrajini, koji je, kako je rekao, pokazao koliko se način ratovanja promijenio u odnosu na Domovinski rat.
Suradnja Hrvatske, Albanije i Kosova
Anušić je posebno istaknuo suradnju sa saveznicima i partnerima u regiji, među kojima je izdvojio Kosovo i Albaniju.
“Zato trebamo imati suradnju s našim saveznicima, poput Kosova i Albanije, koje imaju miroljubivu politiku i čije su politike mir, suradnja i stabilnost“, rekao je.
Na panelu su uz Anušića sudjelovali ministar obrane Kosova Ejup Maqedonci, direktor Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-bojnik Denis Tretinjak, bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić i sudirektor Defense AI Observatoryja Heiko Borchert.
Međunarodna konferencija „EU 4 Defence Readiness – Road Map to Future“ održana je pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, u organizaciji Agencije Alan i Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije.
Na marginama konferencije Anušić je održao i sastanak s predstavnicima Agencije Alan, Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije te vodećih hrvatskih obrambenih tvrtki.
Poruke iz Zadra tako su spojile dvije teme koje se sve češće promatraju zajedno, jačanje hrvatskih obrambenih sposobnosti i promjene sigurnosnog okruženja u jugoistočnoj Europi. Dok Zagreb naglašava potrebu za odvraćanjem i suradnjom unutar savezništava, iz Beograda stižu poruke o nastavku razvoja vlastitih vojnih kapaciteta, dok Moskva i dalje javno govori o položaju Srba i političkim odnosima u regiji. A kad Putin tako nešto o Srbima kaže, moglo bi imati veliko značenje, uglavnom ništa dobro.
