Jeste li posljednjih dana umorniji nego inače, teško se budite, nedostaje vam energije i najradije biste cijeli dan proveli pod dekicom? Niste jedini. Prijelaz iz dugih, toplih i sunčanih ljetnih dana u kraće, hladnije i oblačnije jesenske dane za mnoge predstavlja pravi šok za organizam.
Nakon ljeta, koje često povezujemo s godišnjim odmorom, boravkom na otvorenom i dugim danima, dolazi razdoblje ranijih zalazaka sunca, nižih temperatura, kiše i povratka svakodnevnim obvezama. Sve to može utjecati na našu energiju, raspoloženje, san i koncentraciju.
Iako osjećaj umora i bezvoljnosti najčešće nije razlog za zabrinutost, nagla promjena vremena i manje dnevne svjetlosti mogu itekako utjecati na to kako se osjećamo.
Zašto smo u jesen odjednom tako umorni?
Jedan od važnih razloga je manjak dnevne svjetlosti. Tijekom ljeta provodimo više vremena na otvorenom, dan traje dulje, a tijelo je izloženo većoj količini prirodnog svjetla. S dolaskom jeseni dani se skraćuju, a jutra i večeri postaju tamniji.
Svjetlost je važna za naš biološki sat, odnosno cirkadijalni ritam koji utječe na spavanje i budnost. Promjena količine svjetlosti može poremetiti uobičajeni ritam i učiniti da se tijekom dana osjećamo pospanije i manje energično.
Uz to, hladnije vrijeme često znači manje kretanja na otvorenom. Umjesto šetnje, vožnje bicikla ili druženja na terasi, više vremena provodimo u zatvorenim prostorima. A manje tjelesne aktivnosti vrlo brzo se može odraziti na razinu energije i raspoloženje.
Nije sve u vremenu stiže i povratak u rutinu
Postoji još jedan razlog zbog kojeg se nakon ljeta možemo osjećati iscrpljeno: povratak svakodnevnim obvezama.
Ljetni mjeseci mnogima donose opušteniji ritam. Kasnije se odlazi na spavanje, jutra su sporija, a raspored je manje strog. Dolaskom rujna i jeseni ponovno počinje škola, vraćamo se na posao, sastanci postaju učestaliji, a obveze se gomilaju.
Takva promjena može predstavljati svojevrsni stres za organizam.
Ako smo uz to tijekom ljeta poremetili ritam spavanja, jesenski povratak u rutinu može biti još teži. Nekoliko dana ili tjedana potrebno je da se tijelo ponovno prilagodi.
Zašto nam nedostatak sunca može pokvariti raspoloženje?
Prirodno svjetlo nije važno samo za našu budnost nego i za raspoloženje.
Manja izloženost dnevnom svjetlu povezana je s promjenama u regulaciji biološkog ritma i hormona koji sudjeluju u spavanju i raspoloženju. Zato kod nekih ljudi dolaskom jeseni mogu postati izraženiji umor, pospanost, manjak motivacije, teškoće s koncentracijom i potreba za duljim spavanjem.
Kod dijela ljudi promjena godišnjeg doba može biti povezana i sa sezonskim afektivnim poremećajem (SAD), oblikom depresivnog poremećaja koji se pojavljuje u određeno doba godine, najčešće tijekom jeseni i zime.
Treba naglasiti da je važno razlikovati uobičajenu jesensku bezvoljnost od depresije. Ako loše raspoloženje traje tjednima, značajno otežava svakodnevni život ili se pogoršava, nije dobro sve pripisati vremenu.
Kako se osjećati bolje? Izađite van čak i kada je oblačno
Jedna od najjednostavnijih stvari koje možemo napraviti jest što više koristiti dnevno svjetlo.
Ako možete, izađite u šetnju tijekom dana, primjerice ujutro ili tijekom pauze za ručak. Čak i oblačan dan pruža prirodno svjetlo koje je korisno za regulaciju biološkog ritma.
Pokušajte dio dana provesti na otvorenom umjesto da cijeli dan ostanete u uredu, automobilu ili kod kuće.
Kretanje je jedan od najboljih saveznika protiv jesenskog umora
Kada smo iscrpljeni, posljednje što nam se često radi jest vježbanje. Ipak, upravo redovita tjelesna aktivnost može pomoći da se osjećamo energičnije.
Ne morate odmah krenuti u teretanu niti trenirati sat vremena.
Brza šetnja od 20 do 30 minuta, vožnja bicikla, lagano trčanje ili nekoliko vježbi kod kuće mogu biti sasvim dobar početak.
Važno je pronaći aktivnost u kojoj uživate i koju možete redovito uključiti u svoj raspored.
Vratite kvalitetan ritam spavanja
Ako ste tijekom ljeta navikli kasno lijegati i dugo spavati, jesen je dobro vrijeme za postupni povratak pravilnijem ritmu.
Pokušajte odlaziti na spavanje i buditi se približno u isto vrijeme svaki dan. Navečer smanjite izloženost jakom svjetlu i ekranima, a spavaća soba neka bude ugodna, tiha i dovoljno prozračena.
Već nekoliko dana kvalitetnijeg i redovitijeg sna može napraviti veliku razliku u tome kako se osjećamo tijekom dana.
Pazite što jedete i koliko pijete
Promjena godišnjeg doba često znači i promjenu prehrambenih navika. Nakon laganih ljetnih obroka možemo posegnuti za težom hranom, slatkišima i grickalicama.
Umjesto toga, pokušajte tijekom dana imati redovite i raznolike obroke. U prehranu uključite dovoljno povrća i voća, cjelovite žitarice, izvore proteina i zdrave masnoće.
Ne zaboravite ni na tekućinu. Dehidracija može pridonijeti osjećaju umora i glavobolji, čak i kada više nije vruće kao ljeti.
Nemojte se izolirati čim zahladi
S kraćim danima lako je upasti u zamku: posao, kuća, televizija i spavanje. No upravo tada posebno je važno zadržati društvene kontakte.
Dogovorite kavu s prijateljima, otiđite u šetnju s obitelji, bavite se hobijem ili pronađite neku aktivnost koja vas veseli.
Raspoloženje nije samo pitanje vremena i hormona, na njega snažno utječe i ono što svakodnevno radimo.
Kada umor i bezvoljnost više nisu samo “jesenski blues”?
Povremeni umor i lošije raspoloženje tijekom promjene godišnjeg doba nisu neobični. No postoje situacije kada ih ne bismo trebali ignorirati.
Ako tuga, bezvoljnost, gubitak interesa za aktivnosti koje su vam prije pričinjavale zadovoljstvo, problemi sa spavanjem, promjene apetita, teškoće s koncentracijom ili osjećaj bezvrijednosti traju dulje vrijeme i značajno utječu na svakodnevni život, razgovarajte s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Posebno je važno potražiti pomoć ako se pojave misli o samoozljeđivanju ili smrti.
Jesenski umor nije nešto što morate samo “pretrpjeti”
Promjena iz ljeta u jesen za organizam je svojevrsna prilagodba. Manje dnevnog svjetla, promjena temperature, drugačiji ritam spavanja, povratak na posao i manje kretanja mogu se zajedno pretvoriti u osjećaj da smo bez energije i volje.
Dobra vijest je da se možemo prilagoditi.
Više dnevnog svjetla, redovito kretanje, kvalitetan san, uravnotežena prehrana, dovoljno tekućine i vrijeme provedeno s ljudima koji nam gode jednostavne su navike koje mogu pomoći da jesen ne doživimo kao razdoblje umora, nego kao novu priliku za usporavanje i stvaranje zdravije rutine.
A ako osjećaj tuge i iscrpljenosti ne prolazi, nemojte ga pripisati samo vremenu. Ponekad tijelo i um traže nešto više od toplog čaja i deke, traže razgovor i pomoć.
