Prije 35 godina, 25. kolovoza 1991., Vukovar je postao jedno od ključnih bojišta Domovinskog rata. Grad na Dunavu našao se pod sve snažnijim napadima Jugoslavenske narodne armije (JNA), uz sudjelovanje srpskih paravojnih postrojbi, a borbe koje su uslijedile prerasle su u jednu od najtežih i najkrvavijih bitaka rata.
Obrana Vukovara trajala je gotovo tri mjeseca. Grad je bio izložen topničkim i zračnim napadima, a branitelji su, unatoč velikoj nadmoći napadačkih snaga u ljudstvu, oklopu i naoružanju, pružali otpor sve do sloma obrane u studenome 1991. godine.
Bitka za Vukovar ostavila je iza sebe gotovo potpuno razoren grad, poginule i nestale, tisuće prognanih te velik broj zarobljenih hrvatskih branitelja i civila.
Grad pod opsadom
Vukovar je tijekom jeseni 1991. bio gotovo potpuno odsječen od ostatka Hrvatske. Napadačke snage postupno su stezale obruč oko grada, dok su branitelji pokušavali zadržati položaje i osigurati koridore za dopremu pomoći i izvlačenje ranjenika.
Omjer snaga bio je izrazito nepovoljan za branitelje. JNA je na području Vukovara angažirala značajne oklopne i topničke kapacitete, dok su hrvatske snage raspolagale znatno skromnijim naoružanjem.
Unatoč tome, obrana grada uspjela je tjednima usporavati napredovanje višestruko nadmoćnijeg protivnika.
Vukovar je postao simbol otpora, ali i stradanja hrvatskog stanovništva tijekom Domovinskog rata.
Nakon pada uslijedili zločini
Pad grada nije značio kraj stradanja. Nakon sloma obrane u studenome 1991. uslijedila su zarobljavanja, deportacije i brojni ratni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima.
Među najpoznatijim je zločinima masakr na Ovčari, gdje su nakon pada Vukovara ubijeni zarobljeni hrvatski branitelji i civili.
Tisuće ljudi završile su u zarobljeničkim logorima na području Srbije, gdje su mnogi bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju.
Po podacima HMDCDR-a srpski teroristi, uz pomoć JNA, počinili su stravičan masakr u Dalju (1.VIII.) te protjerali Hrvate iz Erduta, Dalja i Aljmaša (1.-3.VIII.). Uz prethodna ubojstva (u Kozibrodu, Zamlači, Strugi, Kuljanima i drugim selima na Banovini), to su prvi od niza masovnih ubojstava civila i ratnih zločina koje su srpske postrojbe počinile u Hrvatskoj.
Kako piše HMDCDR 25.-26.VIII. 1991. godine zaopčeo je žestok napad JNA i srpskih postrojba na Vukovar i Borovo Naselje.
Toga de dana prisjedio i ugledni psihijarat i hrvatski branitelj dr. Herman Vukušić.
U video poruci upitao je šefa SDSS-a Milorada Pupovca jesu li i tada JNA zločinci za napada na Vukovar bili pijani, pa nisu znali što rade.
“Dobro razmisli o svemu i javi nam se, ako se ne javiš, javit ćemo se mi tebi i to jako brzo”, kaže dr. Vukušić.
